Narodno pozorište je imalo sreću ili nesreću, prije nesreću, da proživi razne traume, razne kataklizme. Prisjetimo se Drugog svijetskog rata. Prisjetimo se opsade Sarajeva. Evo sada trenutno živimo vrijeme pandemije Covid 19 i ko zna do kad će to biti. Bojim se da ne bude Covid 24 - kazao je u razgovoru za Fenu direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, govoreći o jubileju Kuće na Obali koja ove godine obilježava sto godina djelovanja.
Bajrović ističe da je 2021. jubilarna godina za Narodno pozorište. Tako se 21. oktobra ove godine navršava sto godina od prve predstave izvedene u Narodnom pozorištu, a bila je to Nušićeva "Protekcija".
Sto godina, smatra Bajrović, relativno je kratak period u odnosu na istoriju pozorišta uopšte, ali dug period kada je riječ o istoriji bh. pozorišta.
Govoreći o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi ta najznačajnija pozorišna kuća u BiH, on ističe da je Narodno pozorište na specifičan način pogođeno svim što se dešava, jer pandemija postaje epidemiološki, zdravstveni problem ali i ekonomski pa i politički.
Zbog zdravstvenih i epidemioloških razloga Narodno pozorište radi u ograničenim kapacitetima te nije u mogućnosti normalno izvoditi repertoar. Reduciran je i broj gledalaca, te ih po propisanim mjerama maksimalno može biti 70 u dvorani.
- Pogađa nas i ekonomski jer rebalansom budžeta koji je izvršen prošle godine, a nastavlja se i u ovoj godini, naša sredstva su smanjena za oko pola miliona, što je ogroman novac za nas. A politička kriza koja se dešava, koja se svako malo ponavlja, kod nas se očituje tako da smo u toku prošle godine imali dva moratorija. Dva puta su mijenjane vlade, a oba puta su nove skupštinske većine uvodile moratorij na zapošljavanje koji nije samo to, već on sa sobom povlači puno stvari koje direktno utiču na naš rad, kao što su angažovanje spoljnih saradnika, umjetnika, autora - podvukao je direktor Narodnog pozorišta Izudin Bajrović.
On naglašava da je teško napraviti predstavu bez reditelja, jer nemaju svog kućnog reditelja. Problem je napraviti predstavu i ako se ne mogu angažovati kostimograf, scenograf ili mladi glumac neophodan za predstavu.
- Dolazimo u tešku situaciju. Pri tome Vlada je uvela neku vrstu monitoringa u našem radu. Ne možemo ništa potpisati, nijedan ugovor bez prethodne saglasnosti Vlade. To je dovelo do toga da smo u januaru morali potpuno otkazati naš redovni repertoar. U februaru igramo, imamo i premijeru. Dobili smo saglasnost za februar, a onda ćemo opet morati tražiti saglasnost za mart, april, maj... - podvukao je Bajrović.
Situacija je, smatra on, vrlo komplikovana. Kriza kojom je pogođen cijeli svijet kada se svede na lokalne okvire prouzrokuje puno drugih problema. Jedan od njih je i nedostatak kadrova.
- Nama nedostaje kadrova u svim segmentima. Imamo 253 radna mjesta po sistematizaciji, a u ovom trenutku imamo 173 stalno zaposlena. Imamo nešto zaposlenih na godinu dana i 253 nije sasvim dovoljno za normalno za funcionisanje velikog pozorišta koje ima Operu, Dramu, Balet, tehniku. A o 173 da ne govorimo, to je stvarno premalo - mišljenja je Bajrović.
On ističe da pozorište nema dovoljno ljudi koji bi mogli postaviti komplikovani dekor. Nemaju izvođača, ali imaju nezaposlene mlade glumce koje ne mogu zaposliti, a koji "vape" za poslom, a bave se konobarisanjem, rade u call centrima, odlaze u inostranstvo.
- A mi imamo najmlađeg glumca u ansamblu koji ima bar 35 godina a mora stalno da igra dvadesetogodišnjake - ustvrdio je.
Problem je i što Narodno pozorište također nema riješen problem ni rukovodećih, upravljačkih struktura.
- Nemamo Upravnog odbora, zbog čega je veliki broj naših odluka nezakonito. Ne možemo donijeti veliki broj neophodnih odluka a ne vidim neku brzinu da se taj Upravni odbor formira - podvukao je Bajrović.
Osim što je direktor Narodnog pozorišta, Bajrović obavlja i poslove umjetničkog direktora Drame NP Sarajevo.
- Drama već odavno nema umjetničkog rukovodioca, odnosno direktora. Po sistematizaciji to radno mjesto postoji. Imali smo vršioca dužnosti kojem je istekao v.d mandat te ga ne možemo zaposliti, jer i za to nam treba saglasnost. Uskoro će isteći i mandati v.d. umjetničkih direktora Opere i Baleta - upozorio je on.
Ustvrdio je da ukoliko ni za ta radna mjesta ne dobiju saglasnost na vrijeme, njegova je obaveza i to da bude umjetnički direktor Opere i Baleta.
- Koliko god ja volim i poznajem pozorište, ipak nisam za te oblasti stručnjak. Sa Dramom još nekako mogu da se izborim jer to je neko moje prirodno polje djelovanja, razmišljanja. Možemo praviti repertoar kvalitetan još neko vrijeme, iako bi bilo zaista neophodno da i to radno mjesto bude popunjeno - kazao je Bajrović.
Govoreći o situaciji u kojoj se nalaze Bajrović se ipak nada da će se stvari posložiti te da će svi ti moratoriji na neki način sami sebe obesmisliti. Podsjetio je da je bila napravljena kampanja kojom su javnost obavijestili šta ti moratoriji znače za rad pozorišta. Bilo je, kaže, obećanja da će ta institucija biti izuzeta iz toga, međutim moratorij je ostao.
- Treba večeras da se igra predstava pa se ujutru glumac razboli i trebamo ga zamijeniti angažujući drugog glumca. Za to moramo dobiti saglasnost a to ćemo dobiti možda tek za 15 dana, iako je nama ta saglasnost na primjer potrebna za večeras. Pozorište je živa stvar i ne može se tako administrativno, hladno tretirati - kazao je u razgovoru za Fenu direktor Narodnog pozorišta, institucije koja svojih prvih sto godina obilježava pod nizom ograničenja.
(FENA/dg)