Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas.com

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je na sjednici 2. novembra/studenog 2020. godine donijela Odluku o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Odluka je objavljena u Službenom listu BiH 1/21.

Ovo je prvi put nakon svojevremene Odluke o restauraciji i revitalizaciji središnjeg dijela sarajevske čaršije da se djeluje zahvatom u većem potezu. Iskustvo staro nekoliko vijekova je uvjerilo graditelje da Sarajevo nije dobro obnavljati i projektirati jedinicu po jedinicu, već zahvatima u većim potezima. Tako je stvarano Sarajevo, tako mora biti i danas kada se nedozvoljivo sporo obnavlja.

Da cjelokupna kulturna baština Sarajeva postaje neoliberalni hipermarket vidljivo je na Marijin dvoru, gdje decenijama tavori i propada svjetski značajni Muzejski kvart – MQ Sarajevo (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, budući Muzej savremene svjetske umjetnosti Ars Aevi), okružen sjajnim građevinama (Importane centar, Alta centar, SCC šoping centar, objekti državnih institucija…).

Cjelovito zoniranje Historijskog urbanog krajolika Sarajeva je svojevremeno utvrđeno i Razvojnom strategijom Kantona Sarajevo 2017-2020., kojom je predviđeno proglašavanje navedenog dijela grada Sarajeva spomeničkom cjelinom podobnom  za upis na Tentativnu listu – UNESCO. Inicijativa je pokrenuta od strane turističkih djelatnika i mene lično kao člana Koordinacionog odbora – KOR-a, za izradu navedene strategije.

To bi se postiglo uvođenjem pješačkih koridora svugdje gdje je to moguće, reduciranjem motornog saobraćaja, rješavanjem saobraćaja u mirovanju specijalnim lift parkinzima kao i otvaranjem padinskih dijelova grada (Vratnik…) izgradnjom kosih liftova ili uspinjača. To bi radikalno potaknulo masovno samozapošljavanje (trgovine, ugostiteljstvo, zanatski, izložbeni i dr. prostori). Sve to bi učvrstilo Sarajevo na mjestu jedne od 4 najveće turističke destinacije Balkana, uz Istanbul, Atinu i Dubrovnik. U budućem planskom roku stvorile bi se  pretpostavke za početak rada na pozicioniranju Kantona Sarajevo među top 10 kulturnih destinacija svijeta što bi se sa sadašnjih oko 2 dana prosječnog boravka  turista, taj boravak produžilo na 4-5 noćenja i više.

U aktuelnom kontekstu predviđene javne rasprave o idejnom rješenju eventualne izgradnje velike podzemne garaže na Trgu Oslobođenje – Alija Izetbegović, potrebno je “zaviriti” u precizna obrazloženja navedene Odluke, gdje se navodi:

“- Moguće je oblikovno povezivanje Trga Oslobođenja – Alije Izetbegovaća i trga ispred Doma Armije s ciljem kreiranja vizuelno jedinstvenog otvorenog javnog prostora;
– Postojeće zelenilo u ulici, posebno drveće, mora biti sačuvano bez obzira na planirane intervencije, te je dozvoljena isključivo sanitarna sječa…”- kraj citata.

Potrebno je ponoviti kao papagaj da je uništavanje naslijeđa u Bosni i Hercegovini u minulom agresivnom ratu vršeno sistematski, posebno na teritorijama van kontrole Armije RBiH, i posljedica toga je gotovo potpuna razorenost sustava baštine Bosne i Hercegovine, a posebno gradova Sarajeva, Mostara, Foče, Stoca, Počitelja… Uništavanje naslijeđa je nastavljeno i u poslijeratnom periodu, a obnova nedozvoljivo kasni.

Na naslovnoj stranici mog bloga www.upoznajtesvijetokonas.com sam naveo konstataciju američkog eksperta za brend Toma Bunclea koji je (2008.) zapisao: “Očito je da Bosna i Hercegovina više pati zbog nedostatka svijesti o njoj kao o potencijalnoj destinaciji za posjetioce na međunarodnom planu, nego od bilo kakvog negativnog imidža povezanog sa posljednjim ratnim dešavanjima…”. Za naslovnicu sam simbolički odabrao fotografiju kolege Kemala Grbe sa spomenikom Multikulturnom čovjeku (Francesco Perilli) u noćnom zimskom abijentu. Nakon ove, uvjeren sam historijske Odluke Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine, potrebno je navedenu naslovnu stranicu bloga redizajnirati optimizmom, odnosno slikom sa svjetlijim tonovima.

Proglašenje Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom je veliki kulturni događaj koji ima svoj kontinuitet još od pisma Velikog vezira iz 1874. godine, kojim je državnim službenicima naloženo da ne dopuste uništavanje starih građevina (Izvod: Naslijeđe Bosne i Hercegovine prije utvrđivanja Aneksa 8.).

U opširnom obrazloženju Odluke o proglašenju posebno su date okvirne Smjernice za izradu prostorno-planskih dokumenata i plana i projekata očuvanja naslijeđa (Prilog 5.), kao i Smjernice za izradu Plana upravljanja (Prilog 6.). Time će sva buduća izgradnja i obnova unutar obuhvata Historijskog urbanog krajolika Sarajeva biti sustavno kontrolirana i tretirana. Tako će ova nesretna pandemijska 2021. godina, označiti i početak ostvarivanja dostižne vizije Sarajevo – kulturna kapija Evrope i početak aktivnosti na pozicioniranju destinacije Sarajevo u top 10 kulturnih destinacija svijeta.  

Zaključak:

Uvjeren sam, kao dugogodišnji turistički djelatnik, da je uvođenje motornog saobraćaja i izgradnja velike podzemne garaže (saobraćaj u mirovanju) u samo središte već proglašenih mnogobrojnih pojedinačnih nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, veoma žalosna ideja. Evropska praksa je da jednom proglašeni park više nikada ne smije biti sporan. Postojeći park dijeli nekoliko pješačkih zona: Ferhadija, na kojoj uzgred rečeno svakodnevno niču montažni ugostiteljski objekti, ulice oko Markala/Markthalle i pješačka zona ispred starog školskog kvarta iz XIX stoljeća). To ne znači da sami park i okolni prostor ne zahtijeva hortikulturne intervencije i uklanjanje neadekvatnog mobilijara i spomenika koji ne zadovoljavaju umjetničke kriterije.

Eventualno uklanjanje drveća starog preko pola vijeka radi izgradnje velike podzemne garaže,  kao i uklanjanje spomenika književnicima i Multikulturnom čovjeku, uz najavu izgradnje na budućem garažnom platou spomenika borcima i policiji iz posljednjeg rata je ravno sabotaži sjajne budućnosti kulturnog turizma Sarajeva i jeftina i prozirna manipulacija iz koristoljublja.

(DEPO PORTAL/ad)