- Zemlje članice slažu se oko uspostave stalnog mehanizma za rješavanje kriza u eurozoni i pozivaju predsjednika Evropskog vijeća da o tome započne konsultacije sa zemljama članicama o potrebnim promjenama Ugovora kako bi se to postiglo, stoji u nacrtu zaključaka.

Po diplomatskim izvorima, od predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya zatražit će se da  o tome pripremi izvještaj za samit u decembru. On bi trebao razmotriti kako se promjene mogu provesti i ratificirati. Jedna od opcija koja se spominjala jest da se promjene Lisabonskog ugovora uvrste u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji ionako mora proći proces ratifikacije u zemljama članicama.

Promjene Lisabonskog ugovora zatražile su Njemačka i Francuska i njihov prijedlog je u početku naišao na veliki otpor. One su željele da se u Lisabonski ugovor ugradi mogućnost oduzimanja prava glasa onim članicama koje krše proračunsku disciplinu, ali to nije dobilo podršku ostalih zemalja.

Čelnici 27 zemalja članica podržali su niz strožih proračunskih pravila o kojima su se već ranije dogovorili ministri finansija. Ta pravila predviđaju mogućnost strožih sankcija protiv onih zemalja čak i prije nego što njihov proračunski manjak dosegne gornji dopušteni niovo od tri posto bruto domaćeg proizvoda ili ako se njihov javni dug ne smanjuje dovoljno brzo. Ta pravila su ipak malo razvodnjena u odnosu izvorni prijedlog Evropske komisije i neće stupati automatski na snagu, nego će se o uvođenju sankcija ipak politički odlučivati.

Njemačka kancelerka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složili su se prije deset dana da je nužno promijeniti Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. decembra prošle godine nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, kako bi se mogao uspostaviti stalni mehanizam za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do 2013. godine. Njemačka želi uspostavu mehanizma za restrukturiranje duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću finansijsku disciplinu.

Sadašnji fond za financijsku stabilnost eura uspostavljen je prema člana 122 Lisabonskog ugovora koji dopušta hitnu pomoć nekoj zemlji članici koja se nađe "u vanrednim okolnostima izvan njene kontrole".

Kancelarka Merkel insistira na tome jer zna da njemački ustavni sud ne bi odobrio produljenje toga mehanizma samo na temelju člana 122 ili bilo kojeg drugog mehanizma koji uključuje davanje hitne pomoći na teret poreznih obveznika a da zauzvrat nema odredbe o restruktiriranju duga, prenosi Hina.

(FENA, DEPO PORTAL/ma)