Dnevni red samita je "u rasulu", naveo je dopisnik Bi-Bi-Si-a iz Brisela Džonti Blum. Da joj se ne bi ponovio grčki scenario sa zaduživanjem, Unija želi da se zaštiti i usvoji novu regulativu o dozvoljenom dugu i budžetskom deficitu. Trebalo je da ta tačka dnevnog reda prođe bez većih problema, ali dogovor Merkelove i Sarkozija da predlože još strože mjere, koje bi čak podrazumjevale izmjenu Lisabonskog sporazuma, izazvao je oštra reagovanja drugih članica.

"Svi su očekivali da sve bude jednostavno. Predsjednik Evropskog savjeta Van Rompej trebalo je da predstavi plan oko kojeg su se svi složili i čiji je cilj da evrozonu učini efikasnijom, bolje uređenom i koji bi spriječio zemlje da isuviše upadaju u dugove", ističe Blum. Prema njegovim riječima, sve je to išlo glatko dok se prošle nedjelje Merkelova i Sarkozi nisu sastali i postigli dogovor koji je promijenio unaprijed isplanirani dnevni red današnjeg samita.

"Njih dvoje predlažu da zemlja članica koja prekrši stroga pravila o sumi koju je moguće pozajmiti u okviru evrozone može da izgubi čak i pravo glasa", navodi Bi-Bi-Si. Dogovor čak predviđa izmjenu Lisabonskog sporazuma, koji je usvojen poslije desetogodišnjih napora i uz mnogo muke.

"Njemačka izdvaja svoje pare i želi strožu regulativu kako bi se zaštitila u budućnosti. Zbog toga zahtjeva izmjenu Lisabonskog ugovora, što za mnoge druge, pak, predstavlja pravi užas", kaže Blum. Ponavljanje mučnog procesa, ovog puta sa mijenjanjem Lisabonskog ugovora, ne želi ni Njemačka, koja se nada da bi ovoga puta sve moglo da se završi ubrzanim postupkom.

Ideja o mijenjanju Lisabonskog ugovora izazvala je bijes Holanđana, Finaca i Iraca, koji su dva puta izlazili na referendum zbog toga, naveo je Bi-Bi-Si.

Idejom nisu oduševljeni ni u Britaniji. Britanija nije članica evrozone, a odredjeni član Lisabonskog ugovora joj, kao i Danskoj, dozvoljava da bude izuzeta od sankcija koje se odnose na 16 članica čija je zajednička valuta evro.

(Blic.rs, BLIN/tg)