Bh. dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji BiH s više od 10% BDP-a godišnje. Taj proces se odvija preko službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman bh. građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje, a samim tim i viši životni standard od onoga koji sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje. Međutim, pandemija koronavirusa znatno je utjecala i na novac iseljeništva koji stiže u BiH, piše Večernji list BiH.
Nesagledive posljedice
Predviđanja ekonomskih stručnjaka da će pandemija koronavirusa i povratak dijela bh. radnika iz zemalja zapadne Europe te znatno manji priljev novca koji dijaspora šalje obiteljima dovesti do nesagledivih ekonomskih posljedica u zemlji, nažalost, i ostvarila su se. Svakom, pa i najmanjem laiku za ekonomiju, dovoljno je vidjeti zatvorene dućane i male biznise u cijeloj zemlji i shvatiti da je zbog nedolaska dijaspore i “tanjih” doznaka bh. društvo pretrpjelo nesagledive posljedice.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u prvom kvartalu 2020. godine novčane doznake iznosile 637 milijuna KM, što je za tri posto manje nego u istom razdoblju 2019. ili, ako vam je lakše, više od 19 milijuna KM manje. Ovdje treba navesti da je pandemija počela početkom ožujka i da se ovaj gubitak može pripisati samo tom mjesecu. U drugom kvartalu 2020. bilo je još gore; dijaspora je u BiH poslala 554 milijuna KM, što je, u usporedbi s istim razdobljem lani, manje za čak 201 milijun KM.
To praktički znači da je od travnja do kraja lipnja građanima BiH od njihovih rođaka i prijatelja dnevno, u prosjeku, stizalo oko 2 milijuna KM manje.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić kazao je da su doznake iz inozemstva u prvih šest mjeseci 2020. godine iznosile 1,19 milijardi KM, što je manje za 17% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. On je naglasio da se takva dinamika očekuje i u drugoj polovini ove godine.
Nije teško zaključiti da je u BiH prošle godine stiglo zasigurno 500 milijuna manje nego 2019. Nakon pada doznaka uslijedila je ljetna “šok-terapija” i nedolazak dijaspore u domovinu, što će svakako napraviti daljnju dubiozu. O tome vam sigurno može reći svaki bh. trgovac, ugostitelj, taksist, frizer, stomatolog, liječnik, zlatar, automehaničar, zidar, vodoinstalater, stolar, arhitekt, klesar itd.
Podaci za treći i četvrti kvartal sigurno neće biti bolji i kada budu objavljeni na godišnjoj razini, onda će se sigurno vidjeti da je istinita tvrdnja “da bh. dijaspora svojim doznakama čuva socijalni mir u BiH”.
Doznake kroz godine
Ukupni tekući transferi (osobni i ostali transferi) iz inozemstva u 2019. iznosili su 4,29 milijardi KM. Od tog, 2,95 milijardi KM otpada na novčane doznake iz inozemstva, a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i mirovine iz inozemstva, 1,34 milijarde KM. Iznos osobnih transfera povećan je u 2019. za 9,66% u odnosu na kraj 2018. kada su ovi transferi iznosili 2,69 milijardi KM. Iz inozemstva je u BiH, što se tiče novčanih doznaka, 2015. stiglo 2,37 milijardi KM, 2016. godine 2,43 milijarde KM, a 2017. godine 2,64 milijarde KM. Procjenjuju da doznake iz inozemstva od naše dijaspore najviše stižu iz zemalja zapadne Europe, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije.
(DEPO PORTAL/md)