Izvor: Jutarnji list
Srijeda je, 14 listopada. Na Županijskom sudu u Karlovcu sudac istrage Ivan Perković sprema se za ispitivanje osumnjičenika. Kraj njega je zapisničarka, gospođa Gordana, te prevoditeljica i sudski tumač za arapski jezik Soraya Č. Policajci Policijske postaje Slunj uvode osumnjičenika. On se zove Jalil Dehghani, Iranac je i terete ga da je dan ranije, opirući se uhićenju, fizički napao njihova kolegu Davora P. te ga pritom lakše ozlijedio, počinivši kazneno djelo "prisile prema službenoj osobi". Zajedno s njim dovode i četvoricu Afganistanaca, Nadera S., Mohsena G., Rezu M. i jednog maloljetnika, koji bi tome trebali svjedočiti. Tužiteljstvo za njega traži istražni zatvor.
Napad koji se dogodio dan ranije oko 8.40 sati u mjestu Slunjčica, istočno od Slunja, u kaznenoj prijavi opisao je sam policajac koji je uhitio Dehghanija. Smatra da je bio krijumčar grupe. Čim je zatekao migrante, navodi, povikao je: "Stoj, policija", Afganistanci su stali, ali Iranac Jalil prema njegovoj glavi tada zamahuje "granom niskorastućega grma". Policajac blokira udarac, svladava ga, stavlja mu lisice, a ovaj pada na tlo. Jalil i dalje pruža otpor, toliko snažan da povlači na tlo i policajca te ga grebe rukama po podlakticama lijeve i desne ruke i udara nogama po potkoljenicama. Policajac se žali da je zadobio ozljede i traži liječničku pomoć, a Jalila privodi u postaju s drugim migrantima. Tu će provesti ostatak dana te prenoćiti.
Osumnjičeni Jalil negira policijsku verziju. Tvrdi da nije bio vodič ostalima, za što ga optužuju, iako je u mobitelu imao uplatu iznosa od 476,5 eura preko Western Uniona, a kod njega su bili i dokumenti ostale četvorice Afganistanaca. Negira i da je napao policijskog službenika te kaže da je on njega počeo bezrazložno tući. Tvrdi da je zajedno s Afganistancima želio otići u Italiju te da je od policajca kobnoga trenutka bježao iz straha. Saslušana su trojica punoljetnih Afganistanaca. Oni su potvrdili priču osumnjičenog, navodeći i da je policajac pucao u zrak i prema njemu dok ga je hvatao.
Napominjemo da se ovdje nije odlučivalo o krivnji Iranca, nego samo o elementima za određivanje istražnog zatvora. Sudac Perković donosi pomalo iznenađujuću odluku za sve aktere - smatra da nema relevantnih pokazatelja o tome kakvu je to prisilu primijenio migrant prema policajcu te odmah nalaže puštanje, kako osumnjičenika, tako naravno i svjedoka. Njegova odluka na snagu stupa odmah, odnosno moguća žalba tužiteljstva je ne može odgoditi. Njegovo rješenje dobiva pet subjekata uključenih u postupak: Tužiteljstvo, osumnjičeni Dehghani, prevoditeljica Soraya, pritvorski nadzornik te Policijska uprava karlovačka. Policija preuzima migrante i odvodi ih sa suda.
Četvrtak je, 15 listopada. Četvorica afganistanskih migranata Nader S., Mohsen G., Reza M. i jedan maloljetnik brutalno pretučeni bičevima i pendrecima, a jedan i silovan granom nalaze se s druge strane granice, u Bosni i Hercegovini. Dolaze u kamp Miral u Velikoj Kladuši i traže liječničku pomoć. Dan kasnije aktivistima danske humanitarne organizacije Danish Refugee Council (DRC) daju iscrpno izvješće, govore da im je te grozote učinila hrvatska policija te ih tako ozlijeđene i u gaćama potjerala preko granice. Afganistanci su i danas tamo, Jalilu Dehghaniju gubi se svaki trag.
Srijeda je, 21 listopada. Iskazi koje su Afganistanci dali DRC-u, svi oni detalji s uhićenja, informacija da su bili na sudu te tvrdnje o zlostavljanju, ali i njihove šokantne fotografije, objavile su engleske novine The Guardian i šokirale svijet. Reagirala je i Europska komisija, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je napisala kako ona shvaća vrlo ozbiljno izvještaje koji govore o vraćanju izbjeglica i nehumanom postupku prema migrantima na granici Hrvatske i BiH, o kojima je zadnji izvještaj objavio DRC, najavljujući razgovore o daljem razvoju mehanizama nadzora koje je Hrvatska uspostavila uz financijsku potporu Europske komisije.
Policija je odmah nakon objave Guardiana demantirala bilo kakvu vezu s događajem i migrantima iz članka engleskih novina, tvrdeći da za takvo što nema dokaza, a ministar Davor Božinović najavio je istragu, no više od mjesec dana kasnije ona, kao nijedna takva dosad, nije donijela nikakve rezultate. Podsjećamo, zapisnik s karlovačkog suda zaprimio je i MUP, poslan im je još 14. listopada, no oni do danas nisu povezali da bi to mogli biti isti ljudi iz engleskih novina.
Jutarnji list jest, zato što se iskazi migranata o uhićenju, ali i policije koja je u tome sudjelovala, detaljno opisani u službenim sudskim spisima Županijskog suda i Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu od 14. listopada, gotovo u potpunosti poklapaju sa svjedočanstvima "kladuških" Afganistanaca od 16. listopada, koje će Guardian objaviti 21. listopada. U posjedu smo oba dokumenta i lako ih je usporediti.
Zašto je ovaj naš nalaz značajan? Zato što je nakon nekoliko stotina migrantskih svjedočanstava i optužbi upućenih hrvatskoj policiji te jednako toliko odbijenih optužbi s druge strane ovo prvi trag koji dovodi u izravnu vezu pretučene migrante s bosanske strane granice i policiju s hrvatske strane granice. U konkretnom slučaju, za takvo što više nema dvojbi. Ostala je samo jedna: je li ih policija nakon preuzimanja sa suda ipak išla "odvratiti" i pritom ih brutalno pretukla na granici (kao što tvrde migranti), ili su ti ljudi pušteni u kordunskom gradu kako bi sami napustili Hrvatsku u roku od sedam dana (kako će nam kasnije tvrditi policija)? Kako god, činjenica je i da su se dan poslije, 15. listopada, našli izubijani u kladuškom kampu Miral.
Upravo o tom, najgroznijem dijelu priče iz Guardiana, o zlostavljanju migranata, nema traga u službenim zabilješkama hrvatskih institucija. Policiji smo u upitima dali jasno do znanja da ih za zlostavljanje optužuju isti ljudi prema kojima su oni dva puta postupali. Oni to ne potvrđuju, no sada i ne demantiraju, napominjući "da prije okončanja temeljitih provjera nije primjereno davati nikakve odgovore u odnosu na iznesene optužbe za taj slučaj".
Tvrde, dakle, da skupinu migranata "nisu prisilno udaljili u BiH" - nego da su im nakon okončanja kaznenog postupka na sudu u Karlovcu izdali uobičajena "rješenja o povratku" s kojima su oni jednostavno pušteni na ulicu u Slunju te su im dali rok da našu zemlju sami napuste u sedam dana. Jesu li ti migranti postupili po tom rješenju, u MUP-u ne znaju jer "dosad nisu zaprimili obavijest s graničnih prijelaza niti iz konzularnih ureda RH u inozemstvu da su navedene osobe napustile RH, kako im je naloženo u rješenju o povratku".
The Guardian u svojem članku tvrdi da je hrvatska policija, odnosno "ljudi u crnom", u razdoblju od 12. do 16. listopada pretukla i opljačkala više od 75 ljudi, a potom ih s vidljivim ozljedama, masnicama i porezotinama vratila u BiH. Zbog sumnji na frakture 11 ih je iz kampa Miral upućeno na daljnje preglede, jednom je dijagnosticiran prijelom nosa, a jednome prijelom noge.
U opisanoj brutalnosti ističe se slučaj silovanja granom. Upravo taj smo počeli istraživati, iz praktičnog razloga - prvi put su "žrtve policijske brutalnosti" navele da su bile privedene na sud te smo tamo, na Županijskom sudu u Karlovcu, i pronašli ključne dokumente. Rješenje suca Perkovića nije jedino. Na njegovu odluku općinska državna odvjetnica Irena Golubić Rajković se žali, no žalbu će odbaciti vijeće troje sudaca Županijskog suda u Karlovcu, koji smatraju da su tužiteljičini navodi neosnovani, odnosno da doista nema elemenata za određivanje istražnog zatvora za iranskog migranta.
Prema iskazu migranata iznesenom u kampu u Velikoj Kladuši, oni su u Hrvatsku ušli u predjelu Šturlića kraj Cazina 12. listopada (policija tvrdi da je to bilo 13. listopada), a istoga dana su uhićeni u Novom Selu kod Slunja. Tu je lokaciju migrant okvirno pokazao na karti tijekom intervjua. Novo Selo je u neposrednoj blizini Slunjčice, lokacije koju spominje policija. Primijetio ih je jedan policajac i pozvao u pomoć još dvoje kolega, od kojih je jedna bila žena.
Njihov opis događaja dalje je identičan onom danom na sudu u Karlovcu. Suprotno policijskoj verziji i izdanim rješenjima o povratku, za koje oni tvrde da ih nisu primili, kažu da su sa suda izravno odvezeni na granicu. Putem su im uzeli novac, a tamo su ih dočekali ljudi u crnom, koji su ih preuzeli i odvezli dalje te se zaustavili nakon kraće vožnje.
- Bilo ih je desetak, bili su naoružani i odjeveni u crno. Na glavi su imali baterijske svjetiljke, na nogama vojničke čizme. Izvodili su nas jednog po jednog i naredili nam da se skinemo u gaće i legnemo na pod licem prema tlu. Svezali su nam noge i ruke te nas potom izudarali rukama, nogama i bičevima. Sve je trajalo oko 15 minuta. Usred premlaćivanja jedan muškarac u crnom granom me je silovao. Penetracija se dogodila preko donjeg rublja, a ostali ljudi u crnom tome su se smijali - kaže jedan od četvorice migranata.
On je u jednom trenutku uspio osloboditi ruke na kojima mu je stajala uniformirana osoba i izmaknuti se. Nastavili su ga tući sljedećih 7-8 minuta. Svu četvoricu gotovo su gole izgurali natrag u BiH preko granice nedaleko od Šiljkovače. Pregledali su ih liječnici u kampu u Velikoj Kladuši, a silovani je pregledan i u Bihaću. Liječnici su u izvješćima potvrdili da su njihove ozljede mogle nastati udarcima biča, a dr. Mustafa Hodžić, koji je pregledao silovanog muškarca, zaključio je da "postoje jasni tragovi seksualnog zlostavljanja". "Nikada nisam vidio ništa slično iako sam već slušao o seksualnom nasilju hrvatske policije", naveo je dr. Hodžić.
Imena Afganistanaca koji su dali iskaz u bosanskom kampu identična su onima s karlovačkog suda. Ne otkrivamo im identitete zbog njihova straha. Ističemo da se u potpunosti ne podudara prezime jednog migranta, zbog vlastite vjerodostojnosti i kako bismo to razjasnili, objavit ćemo ga. U izvješću DRC-a ono se navodi kao "Kambari", a u sudskom spisu kao "Ghanbary". U Karlovcu su evidentirani na temelju dokumenata, a u Velikoj Kladuši na temelju izjave, jer su vraćeni bez dokumenata, pa je moguće takvo odstupanje. Ono u izgovoru, međutim, ipak zvuči identično.
Što kaže policija? U odgovorima na naša dva upita, koje smo čekali 25 dana, potvrđuje da su imali postupanje 13. listopada prema više skupina migranata, među kojima je bilo i Afganistanaca, da su i u ovom slučaju Državnom odvjetništvu prijavili osobe zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela koja se dovode u vezu s nezakonitim migracijama, odnosno krijumčarenjem ljudi. Potvrđuju i da je prema osobama iz našeg upita nakon provedenog kaznenog postupka pred nadležnim državnim odvjetništvom "pokrenut postupak povratka sukladno Zakonu o strancima".
Tvrde da te osobe nisu zatražile azil tijekom postupanja niti pred predstavnicima sudske vlasti, zbog čega je nadležna policijska postaja (Slunj, op. a.) primijenila "institut povratka". Prema odgovorima iz policije dalo bi se zaključiti, dakle, da su ti Afganistanci i dalje u Hrvatskoj. Policija kaže da su takvih raznih rješenja o povratku samo u prošloj godini izdali 15.465, što bi značilo da je istom tom broju ljudi dan rok i pušteno im je na volju da sami napuste Hrvatsku. Jesu li se doista svi oni, uključujući Afganistance iz naše priče, samovoljno, ali ilegalno, umjesto na zapad kojemu teže, vratili u BiH, a velik broj njih putem se samoozlijedio?
MUP tvrdi da su pokrenuli odgovarajuće provjere u ovom slučaju čim su ih mediji objavili, ali da bosanskohercegovačka strana, nakon što su to zatražili, nije dostavila nijedan podatak kojim bi se mogao provjeriti identitet osoba i mjesto navodnoga događaja te postupanje policije.
Ovakve slučajeve na svojem terenu istražuje MUP Unsko-sanskog kantona. Njihov inspektor, odnedavno i glasnogovornik Ale Šiljdedić kaže nam da oni ne mogu postupati po nalogu i na traženje MUP-a Republike Hrvatske jer se takve stvari rješavaju na državnoj razini. Međutim, dosad oni nisu dobili zahtjev sebi nadređenih tijela, tužiteljstva, Federalnog MUP-a ili Ministarstva sigurnosti da postupaju po zamolbenom nalogu koji bi pristigao iz Republike Hrvatske, a tiče se istrage o ozlijeđenim migrantima. Gdje puca taj lanac suradnje i zašto samo u slučaju migranata?
- Možemo potvrditi da je u protekle gotovo tri godine, koliko i traje migrantska kriza na području Unsko-sanskog kantona, nekoliko desetaka migranata potražilo pomoć u domovima zdravlja diljem Unsko-sanskog kantona. U manjem broju slučajeva ozlijeđeni su migranti u svojim izjavama tvrdili da su im na teritoriju RH ozljede nanijele uniformirane ili maskirane osobe, a u određenom broju slučajeva direktno su optuživali i policiju RH. Za ove tvrdnje, osim izjava samih migranata, nemamo drugih konkretnih dokaza - govori nam Ale Šiljdedić, napominjući da se migranti i sami ozljeđuju u međusobnim sukobima, ali i u ilegalnim probojima granice na zahtjevnom terenu.
- Prikupili smo tisuće svjedočanstava izbjeglica i drugih migranata, fotografije, medicinsku dokumentaciju, izvješća raznih međunarodnih i domaćih organizacija i institucija, pa i samih policajaca koji svjedoče o tome da su dobivali ilegalne zapovijedi od svojih nadređenih o ilegalnom, često nasilnom protjerivanju. Upravo su ta svjedočanstva policajaca važna jer su komplementarna s onima prikupljenim od izbjeglica i drugih migranata te sasvim jasno upućuju na orkestriranost ove okrutne prakse. Osim ovih brojnih dokaza, na sistematsku narav ove prakse upućuje i činjenica da su sva navedena nasilna kršenja ljudskih prava od javnopravnih tijela - neistražena. Dakle, brojni dokazi prikupljeni u četiri godine i - nijedna učinkovita i neovisna istraga - kaže nam Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studije (CMS).
Od 2017. godine CMS je "podnio ukupno šest kaznenih prijava za ukupno 66 slučajeva ilegalnog protjerivanja izbjeglica i drugih migranata iz RH, koje su pretrpjele najmanje 453 osobe, a u većini slučajeva radilo se o nasilnom ilegalnom protjerivanju, gdje su osobe bile žrtve mučenja, ponižavajućeg postupanja, razbojništva". Iz MUP-a ovakve optužbe u pravilu ocjenjuju "lažima iz iste kuhinje - migranata, humanitarnih organizacija i pojedinih zapadnjačkih medija".
Dosad je poznat samo jedan "priznati" slučaj policijskog nasilja nad migrantima. Protiv 35-godišnjeg policajca M. M. optužnica je podignuta zbog nanošenja tjelesne ozljede Afganistancu (34), a protiv njegova kolege, 27-godišnjeg L. S., zbog neprijavljivanja tog djela. Prilikom prijevoza policijskim vozilom od Cetingrada do PP-a Slunj u lipnju, policajca terete da je brutalno izudarao čovjeka.
(DEPO PORTAL/dg)