Josipović je u Dubrovniku sudjelovao na konferenciji "Prema pomirbi: iskustva, tehnike i šanse za Europu", koju su organizirali Europsko vijeće za toleranciju i pomirenje, Zaklada Bertelsmann i Zaklada Robert Bosch.

Hrvatski predsjednik je govorio na panelu "Budućnost pomirbe", a tijekom svog boravka u Dubrovniku razgovarao je i s novoizabranim bošnjačkim članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

Josipović je u utorak, nakon sastanka, novinarima kazao da je s Izetbegovićem razgovarao o odnosima dviju zemalja, o novoj fazi razvoja odnosa u regiji i potrebi da sve zemlje dobro surađuju.

On je kazao također kako se razgovaralo i o poziciji Hrvata u BiH, te da su zajednički izrazili stanovište da pozicija Hrvata mora biti jednakopravna zajedno s druga dva konstitutivna naroda.

"Razgovarali smo o povratku izbjeglica jer znamo da je u Posavini veliki broj Hrvata koji se nije vratio u svoje domove, potom o mogućoj gospodarskoj suradnji, odnosno izgradnji koridora 5C koji je vrlo važan za cijelu Europu i koji bi povezao srednju Europu s Jadranom. Konstatirali smo da postoji jako puno dodirnih točaka u politici dviju zemalja da zajednički gledamo u europsku budućnost, a Hrvatska će učiniti sve da BiH uđe i u NATO i EU", naglasio je predsjednik Josipović.

Bakir Izetbegović kazao je kako je u razgovoru dogovoreno da dvije zemlje pokušaju ubrzano riješiti otvorena pitanja te da je Hrvatska spremna pomoći BiH u skoroj provedbi ustavne reforme koja će ubrzati put BiH u EU.

"Poseban napor učinit ćemo na povratku ljudi u BiH, jer taj proces još nije završen i moguće je vratiti još dobar dio Hrvata u BiH", kazao je.

Na novinarsko pitanje o granicama između dviju zemalja, predsjednik Josipović kazao je kako je to jedno od otvorenih pitanja te da je jedan od mogućih načina rješavanja ovog pitanja sporazum o granici, koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i koji, kako je kazao, u velikoj mjeri zadovoljava interes obje zemlje.

Hrvatski predsjednik je novinarima kazao kako se u ponedjeljak navečer sastao s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, a na novinarsko pitanje vezano za granicu na moru između Hrvatske i Crne Gore, podsjetio je da je to stalna tema i da postoje dvije mogućnosti - jedna da se ide na arbitražu, a druga da se slijede rješenja iz privremenog sporazuma.

"Osobno mislim da privremeni sporazum zadovoljava i jednu i drugu stranu", kazao je Josipović.

Zlatko Lagumdžija je informisao hrvatskog Predsjednika o postizbornim dešavanjima u BiH, kao i o dosadašnjem toku razgovora o formiranju vlasti. Sagovornici su saglasni u ocjeni da je za Bosnu i Hercegovinu prioritet što brže formiranje proevropski orjentisane vlade, te stvaranje atmosfere i uslova da Bosna i Hercegovina samostalno i ubrzano ispunjava kriterije koji se pred nju postavljaju u procesu EU i NATO integracija.

Predsjednik Josipović je istakao da će Bosna i Hercegovina, kao cjelovita država, biti članica Evropske Unije i NATO-a, te da će na tom putu imati punu podršku Republike Hrvatske.

Lagumdžija i Josipović su se složili da su rezultati izbora u Bosni i Hercegovini ujedno i prilika za „novi početak“ kada su u pitanju odnosi u regiji, te da čitav Zapadni Balkan treba ubrzano krenuti prema EU, pri tome međusobno razmjenjujući iskustva i pomažući jedni druge.

Lagumdžija je istakao da je SDP BiH spreman preuzeti odgovornost u skladu sa legimitetom dobijenim na izborima, te učiniti sve da građani Bosne i Hercegovine što prije osjete pozitivne promjene.

(FENA/em)