Danas kada se Bosni i Hercegovini njena državnost osporava na svakodnevnoj osnovi, Dan državnosti i obilježavanje 25. novembra poprima poseban značaj -kazao je u razgovoru za Fenu povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH profesor i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

Ističe da je riječ o datumu i prazniku koji u suštini govori o kontinuitetu, potvrđuje da BiH nije nastala u Dejtonu. Taj historijski značaj u današnjici, navodi Turčalo, ne dobija dovoljno pažnje. Pokušava se uporno osim diskontinuitet s tadašnjom ideologijom, napraviti i diskontinuitet s državnošću BiH.

Turčalo kaže da su se vremenom mijenjale i emocije prema ovom datumu, prema njegovoj simbolici, prevashodno zbog činjenice da su veliki broj onih koji kreiraju javno mnijenje, oni koji ga oblikuju, prema tom datumu puni ideologije.

- Ideologije na način da s jedne strane izjednačavaju, tj. pokušavaju izjednačiti antifašizam, komunizam i druge 'izme'. I oni koji žele da naprave distancu od te ideologije smatraju da je trebaju praviti na taj način da naprave istovremeno distancu s 25. novembrom. Što je s te strane pogubno za razumijevanje historijskih tokova u BiH - smatra Turčalo.

Govoreći koje vrijednosti ZAVNOBIH-a i antifašizma su sačuvane, on kaže da smo od vrijednosti antifašizma sačuvali samo govor antifašizma.

-Čak i taj antifašizam različito doživljavamo, shvatamo - navodi Turčalo te podvlači da je nepriznavanje tekovina antifašizma koje su ugrađene u 25. novembar istovremeno nepriznavanje Bosne i Hercegovine.

Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, bosanski franjevac Ivo Marković smatra kako sam  Dan državnosti znači da je jedno društvo sposobno da bude država.

-Mislim da Bosna i Hercegovina stoljećima na prodoru raznih putova civilizacija, religija i kultura uporno stvara jedan identitet dostatne povezanosti, dostatne unutrašnje dinamike da bude država društvo. I mislim da ne samo površno, nego dubinski, Bosna ima svoj identitet i da kao država može opstati - kazao je u razgovoru za Fenu fra Ivo Marković.

On ističe da je odluka ZAVNOBIH-a 1943. da BiH vrati državnost izgubljenu davne 1463. godine, imala opravdane razloge.

-Vidjeli su te činjenice da Bosna može opstati kao društvo i da je nemoguće podijeliti, da može biti država. Nažalost, živimo u trenutku kada imamo snage koje su razjedinjujuće, koje žele Bosnu razoriti, što su suludi projekti - poručio je fra Ivo.

Govoreći o posvećenosti bosanskih franjevaca Bosni i Hercegovini, fra Ivo Marković ističe da oni državnost BiH žive već više od sedam stoljeća.

-Oni su tu nastali i osjećaju da je to područje na neki način sveto područje zajedništva, suživota -podvlači on, prisjetivši se generacija franjevaca koji su Bosnu kako nekad tako i sada, doživljavali kao jednu blagoslovljenu cjelinu gdje treba živjeti.

-Mislim da je to bitna odrednica bosanskih franjevaca. Da Bosnu doživljavaju kao svetu zemlju, kao zajedništvo, kao božansku šansu da bude primjer i ostalom svijetu  - kazao je fra Ivo.

Bosna i Hercegovina ima bogato kulturno-historijsko nasljeđe koje svjedoči o kontinuitetu života na ovom prostoru od najdavnijih vremena prošlosti. O tome svjedoči bosanska državnost u srednjem vijeku i datum koji obilježavamo.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Edin Bujak kaže također da Bosna i Hercegovina ima bogato kulturno-historijsko nasljeđe koje svjedoči o kontinuitetu života na ovom prostoru od najdavnijih vremena prošlosti.

-O tome svjedoči bosanska državnost u srednjem vijeku i datum koji obilježavamo - istakao je za Fenu Bujak.

U Mrkonjić-Gradu je 25. novembra 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a na kojem je obnovljena državnost BiH. Odlukom na ovom zasjedanju BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

U Rezoluciji koja je usvojena ističe se da BiH nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.

Na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu 1944. godine, ZAVNOBIH se konstituira u najviši organ državne vlasti BiH. Ovom i nizom drugih odluka BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem, u svojoj državnoj zajednici, oslobođenji prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvitak.

(Fena/mr)