BiH zagađenija tri puta više od evropskog maksimuma – poručio je na konferenciji "Živi zdravo, diši čisto" održanoj krajem prošle sedmice Johan Sattler, specijalni predstavnik EU u BiH. Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH za N1 je rekla da ovaj podatak treba da zabrine sve, te da Vlada FBiH godinama radi na rješenju ovog problema. Problem - spora dinamika usvajanja zakona.

"Treba ovo da zabrine sve. Zabrinuti smo. Godinama radimo na tome da se uspostavi legislativa, da svi radimo u okviru nadležnosti. Kao što znate, Ministarstvo je nadležno skupa sa FHMZ za monitoring zraka i mi smo napravili pravilnik kojim se počeo da koristi indeks kvalitete zraka, da to učinimo mjerljivim", rekla je Đapo u uvodu.

Građani i mediji i akademija mogu koristiti te podatke, vidjeti gdje je kakava zagađenost, poručila je.

"Možemo mjeriti kako koji kanton i pojedine lokalne zajednice smanjuju zagađenost. U KS 10 posto zagađuje industrija, 40 posto saobraćaj, 40 posto ložišta. u Zenici i Tuzli je drugačije, više zagađuje industrija", poručila je.

Ona je kazala da zabrana korištenja uglja može biti dobra politika za Kanton Sarajevo.

BiH godišnje ima 3.300 preuranjenih smrtnih slučajeva zbog nezadovoljavajućeg vazduha – kaže Sattler. Neko bi rekao da je ovo problem mnogo veći od koronavirusa. Šta se poduzima da se on bar umanji?

"Tačno je, jedna studija Svjetske banke dala je taj podatak. Mi znamo da zagađenje izaziva razne bolesti, bolest respiratornih organa, infarkt, neplodnost, gubitak koncentracije. Ostvaraju u se loši rezultati u radu. Trebamo imati na umu, a objavljena je studija, samo zato što ste žitelj Tuzlanskog kantona život vam je skraćen za 2.5 godine", rekla je Đapo, dodavši:

"Zagađenost zraka je problem s kojim se moramo suočiti, moraju se poboljšati politike u drugim sektorima."

Spomenula je da je KS prošle godine imao akciju - plin i priključivanje stambenih jedinica na plan. U TK rade na tome da građani pređu na pelet.

"Politike su dugoročne, mjerljive, moraju se uložiti svi napri", istakla je gošća N1.

Plan EU je da do 2050. godine Evropa bude prvi kontinent na svijetu koji će biti potpuno neutralan u odnosu na karbon i neće proizvoditi više misija ugljen-dioksida nego što je to moguće apsorbovati. Gdje smo mi u tom planu? Je li gradnja termoelektrana direktan prst u oko ovim ciljevima EU?

"Ja sam članica Vlade, zastupam stavove Vlade. Parlament je dozvolio izgradnju TE Tuzla, zamjenjuju se postojeći blokovi. U tom kontekstu možemo posmatrati da se ide ka poboljšanju kvalitete zraka", navela je.

"Kakanj, njima je odobren projekat desumporizacije i izgradnje filtetra koji bi trebao da čisti sve emisije. Nadati se da će BiH udovoljiti i sustići sve napore EU. Radit ćemo na tom akcionom planu", rekla je Đapo.

Ona je kazala ranije da se u Parlamentu FBIH od dvije do osam godina usvajaju važni zakoni poput onog o životnoj sredini. Ima li većine danas u tom Parlamentu?

"Ja bih rekla da nije bitno da li imate većinu ili ne, svaki zastupnik bi trebao da bude za ove zakone. Zakon o okolišu se usvaja osam godina. Uvrstili smo pet direktiva, harmonizirali ga sa zakonima EU. Tri godine stoji u Parlamentu, Predstavnički dom ga je usvojio prije godinu i pol, sada stoji u Domu naroda", kazala je.

U Domu naroda čeka i zakon o zraku, novi zakon, spomenula je Đapo i istakla da je BiH potpisnica Pariskog sporazuma, kao i Zakon o fondu - kojim je regulisano transparentno trošenje sredstava koja se vraćaju kantonima.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)