Nedavna javna prezentacija rada studenata arhitekture Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu, koji su na svoj način osmislili prostor između Zemaljskog i Historijskog muzeja, o čemu je pisao i DEPO Portal, iznova je pokrenula polemiku o urušavanju ovog dijela gradske pješačke zone izgradnjom Prve transverzale koja bi, prema aktuelnom Regulacinom planu, trebala baš tuda da prolazi.

Međutim, jedno pitanje uporno bode oči - ako Regulacioni plan o izgradnji Prve transverzale postoji već 20 i više godina, kako je moguće da se od tada pa do danas na tom prostoru i dalje gradilo i/ili planiralo, poput mosta Ars Aevi, kao i planiranog istoimenog muzeja? Drugim riječima, znači li to da se može naći drugo rješenje i da ipak saobraćajnica ne mora prolaziti baš tuda – između muzeja?!

- Naravno da se može, da se zapravo mora naći drugo rješenje. Svi ozbiljni svjetski gradovi rade, ili u najgoroj slučaju razmatraju opcije o tome kako da rasterete urbani prostor od automobilskog saobraćaja, dok se kod nas kuju obrnuti planovi. Čak i veći problem od uništavanja perspektive uspostavljanja „muzejske četvti“ između i uključujući ova dva muzeja bi bilo praktično, i ovakvim planom neizbježno, ruiniranje Vilsonovog šetališta, što bi bio urbicid bez presedana - ističe za DEPO Portal Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Bilo je i ranije, a biće i naknadno ideja i prijedloga kako bi trebao da izgleda ovaj prostor, tzv. muzejski trg. No koliko su realni planovi za njegovo uređenje?

Sijarić smatra da gradske i kantonalne vlasti, prije svega, ovaj (sporni) prostor "od trenutnog stanja rugla i gradske sramote trebaju pretvoriti u funkcionalnu zelenu, pješačku i na kraju muzejsku zonu".

- Glavni grad jedne suverene i nezavisne evropske države bi valjda trebao imati Muzej savremene umjetnosti i arhitekti bi se trebali zabavljati njegovim uklapanjem u sliku ovog dijela grada. Izolirano posmatranje pojedinih objekata (muzejskih zgrada, parkova, saobraćajnica itd) je u startu pogrešno, a takav pristup posljednjih decenija grad je doveo u žalosno stanje u kojem se trenutno nalazi - navodi direktor Zemaljskog muzeja.

No, naglašava da se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ne sluša ni kada je u pitanju održavanje njegovih prostora i objekata, graditeljske cjeline koja je, napominje, „Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine“, a kamoli da ih neko pita za mišljenje o regulacionom planu i njegovoj realizaciji.
 

Tužna je činjenica i da Zemaljski muzej po ovom pitanju nikada nije konsultovan kao institucija od velikog kulturološkog i historijskog značaja za BiH.

 
- Naravno da nismo... Ne tretiramo se kao institucija od nekog posebnog značaja. Da je suprotno, uposlenici Zemaljskog muzeja BiH ne bi primali plate u rasponu od 500 do 900 KM koje, da uzurpiram ovu priliku, kako trenutno stoje stvari, više neće ni primati - ogorčeno kaže Sijarić.

I sam Zemaljski muzej radi na izradi projektne dokumentacije na revitalizaciji južnog botaničkog vrta, koja bi trebala biti završena narednih mjeseci. Ovaj projekat trenutno se nalazi u razvojnoj fazi i njega, na sreću, u osnovi ne može ugroziti eventualna gradnja saobraćajnice, jer se radi o zemljištu ZMBiH.

Međutim, takvom gradnjom i „planiranjem“ ugrozilo bi se i uništilo mnogo više nego što je to Zemaljski muzej.

- U ovom slučaju je u pitanju ugrožavanje ne samo kulturnog nasljeđa tj institucija koje su brinu o njegovom očuvanju, već ugrožavanje i gaženje perspektive za razvoj grada kome se oduzima, masakrira, kasapi najveća gradska šetnica, te se daje opravdanje i izgovor za buduće urbicide i kulturocide.

Mogu li u ovakvoj atmosferi, uprkos i uinat svemu, kultura, historija i perspektiva grada, prevagnuti nad svim drugim interesima?!      
   

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)