Zahtjevi koji se postavljaju pred vakcinu protiv korone potpuno su jasni: ona mora da bude djelotvorna, bezbjedna, povoljna i brzo dostupna. Ti osnovni kriterijumi važe, bez izuzetka, za sve istraživače koji na tome rade već mjesecima i pod ogromnim pritiskom.
Ogromno je bilo i zgražavanje međunarodne javnosti kada je Rusija sredinom avgusta brže-bolje pustila u promet prvu vakcinu, Sputnjik V– iako skoro uopšte nije klinički testirana i nisu urađene odlučujuće bezbjednosne probe.
Isti nalazi kod različitih pacijenata?
Međutim, sve je više naznaka da su osnovni podaci o vakcini grubo manipulisani. U otvorenom pismu u stručnom časopisu Lancet, preko 40 istraživača iz Evrope, SAD, Kanade, ali i Rusije dovode u pitanje vjerodostojnost podataka, piše Deutsche Welle.
Posebno su uočljivi numerički obrasci koji se ponavljaju, a koji su markirani u otvorenom pismu. Iako su različiti ispitanici dobijali potpuno različite forme vakcine, svi su u različitim danima imali egzaktno isti nivo antitela u krvi.
Takođem i činjenica da bi vrijednost t-ćelija koje se bore protiv SARS-CoV-2 trebalo da bude identična kod svih ispitanika, prema međunarodnim stručnjacima ne može da bude puka slučajnost. Sa statističke tačke gledišta, rezultati su veoma nevjerovatni i zapravo sve mnogo više liči na manipulaciju – kako je ocijenio poznati stručnjak za mikrobiologiju Enriko Buči.
„To je kao da bacate kockice i svaki put dobijete potpuno iste brojeve", izjavio je Buči za „Moskovski tajms“ (Moscow Times).
Šta se zna o ruskoj vakcini?
Serum Gam-COVID-Lyo, koji je upotrijebljen u vakcini Sputnjik V je takozvana vektorska vakcina, koja je razvijena na moskovskom Institutu za epidemiologiju Gamaleja. Za takvu vektorsku vakcinu odstranjaju su geni opasnih bolesti, a ostaje samo neka vrsta transporta virusa, koju medicinari označavaju kao „virusni vektor". Ti bezopasni vektori sadrže još genetski materijal sa odgovarajućim uputstvom za gradnju, što kod SARS-CoV-2 vakcina odgovara genu korona-virusa.
Tijelo vakcinisane osobe prepoznaje ubačeni genetski materijal kao strano tijelo i stvara antitijela i specifične t-ćelije protiv ovih antigena. Tako antigen proizvode same ćelije vakcinisane osobe.
Ako se upotrijebe poznati vektori, štedi se vrijeme u kojem se upravo testira njihova bezbjednost. Uprkos tome, kod vektorskih vakcina uvijek može da dođe do neželjenih djejstava, kada imuni sistem napada vektore.
Šta znači ime Sputnjik V?
Konačno ponovo prvi – već sredinom avgusta, samo pola godine nakon izbijanja pandemije, ruski predsjednik Putin ponosno je predstavio njegov prestižni korona-objekat.
Rusija bi trebalo da bude prva država koja je predstavila vakcinu protiv korone. Stoga je razumije se i uzeto ime „Sputnjik V“, koje treba da podsjeti na prvi satelit koji je ikada izašao u orbitu. Sa tim „Sputnjik-šokom“ 1957. Sovjetski Savez je tako pokazao cijelom svijetu šta može.
A kako bi se naglasilo povjerenje u novu vakcinu, pored 38 osoba na kojima je vakcina testirana, pred uključenim kamerama vakcinisao se i veliki broj zvaničnika i funkcionera – među njima i Putinova kćerka.
Slučajnost ili manipulacija?
Da li su ovi upadljivi numerički obrasci samo slučajnost ili je studija zaista manipulisana – to mogu da razjasne samo sirovi podaci na kojima se studija bazira. Ali, državni Institut Gamaleja do sada nije objavio podatke o vakcini Sputnjik V.
Zbog toga su naučnici objavili otvoreno pismo u časopisu Lancet u kojem zahtjevaju i objavljivanje sirovih podataka. U naučnom svijetu istraživači imaju pravo da takvom jednom notom – „Note of Concern" – objave ozbiljnu zabrinutost zbog studije.
Masovna vakcinacija krajem godine
Iako je finalna faza jednostavno preskočena i iako se množe sumnje zbog manjkavosti podataka, već u decembru bi u Rusiji trebalo da se krene s masovnom vakcinacijom. Prvo bi trebalo da se vakcinišu osobe u sistemski relevantnim zanimanjima – medicinsko osoblje i prosvetni radnici.
Ali da bi se uklonile sumnje u vezi s ruskom vakcinom, neophodno je da nezavisni stručnjaci dobiju uvid u sirove podatke. Stoga je takođe upitno, da li je stručni časopis Lancet imao uvid u sirove podatke u procesu stručne recenzije pre objavljivanja. Ali, Lancet je u svakom slučaju zatražio odgovarajuće saopštenje od autora studije.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)