Zaštita autorskih prava je prvenstveno u rukama novinara, odnosno medija koji moraju zahtijevati od svojih kolega, ali i od javnosti da poštuje njihova prava. S druge strane, cjelokupna profesionalna zajednica se treba educirati u ovoj oblasti i insistirati na tome da novinari ne smiju kršiti autorska prava drugih osoba. Neophodno je stvoriti mrežu medijskih organizacija koja će promovirati pravo intelektualnog vlasništva i raditi na unapređenju zakonskog okvira iz ove oblasti, a mediji se trebaju držati fer pravila jedni prema drugima i poštovati profesionalne standarde i etiku - zaključeno je tokom završne konferencije projekta "Zaštita autorskih prava novinara i drugih medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini", koja je održana danas u Sarajevu.

Iz udruženja BH novinari navode da je danas veoma teško biti novinar, posebno u lokalnim medijima.

- Novinarima trebaju razni oblici zaštite i projekti poput ovog, koji su BH novinari izrazito kvalitetno implementirali, mogu biti jedan pozitivan input za cijelu medijsku zajednicu – rekao je Amel Petrović iz Centra za promociju civilnog društva.  On je naglasio da ova organizacija u okviru IMEP projekta ima i pravnu komponentu koja se pokazala veoma korisnom za medijske uposlenike s obzirom na to da sve veći broj medija traži pravnu zaštitu zbog tužbi za klevetu, kao i zbog povreda autorskih prava.

Zaštita autorskih prava nimalo se ne razlikuje od zaštite svih drugih novinarskih prava, ističe predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

- Zakoni koje imamo i koji su relativno dobri se ne provode, a protiv sebe imamo one koji bi nam trebali biti glavno uporište, a to je pravosudni sistem. Napadi na novinare se relativizuju, a isto je i sa zaštitom autorskih prava. Ogroman broj kolegica i kolega nemaju nikakva prava kada je u pitanju zaštita njihovih autorskih djela i to je problem koji će se još dugo morati rješavati – naveo je Divković.

Borka Rudić, generalni sekretar udruženja BH novinari ističe da su istraživanja koja su rađena u okviru ovog projekta pokazala da je zaštita autorskih prava oblast koja nije dovoljno prepoznata među medijskim djelatnicima, ali ni u javnosti generalno.

- U ovoj eri interneta i velikog broja portala suočavamo se sa svakodnevnom krađom autorskih djela. Zakonski okvir jeste dosta dobro definisan, ali ipak to još nije na onom nivou koji garantira da ćemo ispuniti sve obaveze iz Direktive EU. Naša istraživanja pokazala su da novinari, nažalost, najčešće krše autorska prava jedni drugima. Ohrabrujuće je to što smo u okviru ovog projekta uspostavili saradnju sa svim nadležnim državnim institucijama i smatramo da je potrebno napraviti mrežu organizacija koja će pomoći medijima i novinarima da štite svoja autorska prava - istakla je Rudić.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku Haris Hasić navodi da novinar dok stvara svoje autorsko djelo, gotovo neizbježno koristi autorska djela drugih osoba.

- Zbog toga je važno da novinari ne samo da trebaju poznavati svoja autorska prava, već i prava drugih - rekao je. 

Među nekima od preporuka za unapređenje zaštite autorskih prava u BiH, Hasić je naveo potrebu usvajanja posebnih pravila kojima bi se ubrzale parnice i uklonila obaveza plaćanja taksi za novinare koji podnose tužbe zbog povrede autorskih prava, osnivanje kolektivne organizacije za zaštitu autorskih prava novinara, davanje veće slobode novinarima da koriste tuđa autorska djela u cilju informisanja javnosti, proširenje prava izdavača po uzoru na Direktivu EU 2019/790 te osnivanje fonda za osiguranje novinara u slučaju povrede autorskih prava, po uzoru na rješenja iz drugih država.

O ulozi Instituta za intelektualno vlasništvo, medijskih organizacija i međusektorskog tima za zaštitu autorskih prava u medijima na konferenciji su govorili Manda Galić iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH Enes Osmančević i advokat Nusmir Huskić.

Prema riječima profesora Osmančevića, Vijeće za štampu i online medije u BiH od 2000. godine do danas zaprimilo je tek nekoliko žalbi novinara vezanih za kršenje autorskih prava, koje su se najčešće odnosile na korištenje autorskih fotografija bez dozvole.

- Poimanje intelektualnog vlasništva u našoj zemlji je na jednom veoma niskom nivou. Plagijarizam je jako prisutan čak i u akademskoj zajednici, a kada govorimo o novinarstvu, tome najviše doprinose s jedne strane poimanje informacije kao javnog dobra nad kojim niko nema monopol i potreba da informacija dopre do što većeg broja ljudi, a s druge strane internet kao medij koji nije reguliran i gdje je pravo intelektualnog vlasništva jako relativizirano - navodi Osmančević.

O problemima sa kojima se suočavaju novinari i mediji prilikom kreiranja i publikovanja autorskih tekstova prisutnima su govorili urednik portala Hayat TV Amir Saletović, urednica Dnevnog lista Sanja Bjelica Šagovnović i glavna i odgovorna urednica portala Srpskacaffe Andrijana Pisarević. Kroz primjere iz vlastitih iskustava, oni su naglasili da je prenošenje tuđih sadržaja u bh. medijima postalo nešto što se posmatra kao normalno te da je takva situacija u mnogome i posljedica masovnosti broja medija u BiH i velikog broja "divljih" portala, za koje se uopće ne zna u čijem su vlasništvu.

Projekt zaštite autorskih prava novinara i medija kroz unapređenje zakonskog okruženja i profesionalnih kapaciteta medijske zajednice Udruženje BH novinari realiziralo je u saradnji sa partnerima Hayat TV, Dnevni list i Srpskacafe i uz podršku Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat). BH novinari su pripremili analizu o autorskim pravima novinara, koja sadrži sistematičan pregled preporuka, deklaracija, pravilnika i zakonskih normi, ali ukazuje i na sve nedostatke i ograničenja trenutno postavljenih normativa, što predstavlja polaznu tačku za kreiranje preporuka za unapređenje ove oblasti. Predmet analize je bila i usklađenost domaćih zakona sa standardima Evropske unije, ali i uticaj EU direktive o autorskim pravima na poboljšanje položaja autora medijskih sadržaja i uopšte na stanje medijskih sloboda i sloboda izražavanja.

Osim analize, partneri su u proteklom periodu radili na edukaciji medijskih djelatnika o mehanizmima zaštite autorskih prava, ali i na zagovaranju poštivanja autorskih prava novinara od strane svih aktera uključenih u komunikacijski prostor. Također, formiran je i Međusektorski tim za zaštitu autorskih prava novinara i medija koji je kreirao i Praktikum za zaštitu autorskih prava novinara i medija u BiH sa ciljem informisanja i educiranja medijskih djelatnika o pravnim mogućnostima i institucionalnim kapacitetima koji im stoje na raspolaganju ukoliko dođe do kršenja autorskih prava.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZiN/mr)