Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas.com

Prema posljednjem izdanju (15-to po redu) Liste zaštićenih područja u svijetu koju je (2018.) utvrdio United Nations Environment Programme World Conservation Monitoring Centre – UNEP-WCMC, u saradnji sa Svjetskom komisijom za zaštićena područja – IUCN, u svijetu je trenutno zaštićeno 238.563 područja ili 14,87% ukupne kopnene površine i 7,27% morske površine Zemlje. Navedeni postotci su u zemljama Evrope naravno mnogo viši.

Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Evrope, Bosna i Hercegovina ima najmanji procenat zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerama. Sa ciljem očuvanja biljne i životinjske raznolikosti, vode i cjelokupnog našeg eko-sustava danas je u Bosni i Hercegovini zaštićeno mizernih 2,07% površine BiH, kroz 30 uspostavljena područja, a i navedeni postotak je upitan. Taj problem ćemo izvući na svjetlo dana i osvjetliti drugi put. Za sada podsjećam zainteresirane šta smo to do sada zaštitili, a šta namjeravamo zaštititi u dogledno vrijeme.

U kategoriji Ia – Strogi rezervat prirode (SRP) zaštićena je prašuma Janj (295 ha) i SRP Lom (297,8 ha).

U kategoriji Ib – Područje divljine (PD)/Posebni rezervat prirode (PRP) nema zaštićenih područja iako bi mogla konkurirati neka područja.

U kategoriji II – Nacionalni park (NP) u BiH su zaštićena područja NP Kozara (3907,54 ha), NP Una (19.800 ha) i NP Sutjeska (16.052,34 ha), a od nedavno i NP Drina Srebrenica koji se prostire na 6.000 ha na lijevoj obali Drine.

U kategoriji III – Spomenik prirode (SP) su Jama Ledana (28,26 ha), Vaganska pećina (12 ha), Prokoško jezero (2.119 ha), Pavlova Pećina (13,40 ha), Velika pećina (820,92 ha), Pećina Đatlo (43,42 ha), Pećina Ledenjača (7,4 ha), Vrelo Bosne (603 ha), Pećina Orlovača (27,01 ha), Skakavac (1.430,7 ha), Pećina pod lipom (6,1 ha), Girska Pećina (25,37 ha), Tajan (3.591,61 ha), Žuta bukva (05 ha), Pećina Rastuša (11,39 ha) i Pećina Ljubačevo (45,45 ha).

U kategoriji IV – Područje za upravljanje staništem/vrstama (PZUS/PZUV) nažalost nema zaštićenih područja.

Zaboravljeni predjeli – Ovčiji brod na rijeci Zalomki u Nevesinju (foto Z.B.)

U kategoriji V – Zaštićeni Pejzaž (ZP) / Park prirode (PP) nalaze se Park prirode Blidinje (35.800 ha), Park prirode Hutovo blato (7.411 ha), Spomenik prirode Vjetrenica (4.779 ha), Zaštićeno područje Trebević (400,2 ha), Zaštićeno područje Bentbaša (160,9 ha) i Zaštićeno područje Konjuh (8.016,61 ha).

U kategoriji VI – Zaštićena područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa (ZPOK) nalaze se Park šuma Slatina (35,73 ha) i Univerzitetski grad (27,38 ha) u Banjaluci.

Pećina Vjetrenica

I to je sve od zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini iako su europski i svjetski stručnjaci (program EU PHARE) saglasni da bi u BiH trebala zaštita od 22% do 26% ukupne teritorije. To u usporedbi sa Hrvatskom i Srbijom izgleda mnogo, ali za BiH je to minimum.

Trenutno zaštićena površina Bosne i Hercegovine urgentno nalaže uspostavljanje novih zaštićenih područja kao što su:

• Livanjsko polje (oko 45.000 ha) u kojem je zabilježeno 204 vrsta ptica, 418 poludivljih konja i koje je Ramsarsko IBA područje (eng. Important Bird Biodiversity Areas, konvencija ustanovljena u iranskom gradu Ramsar);
• Orjen – Bijela gora pripada mediteranskoj biogeografskoj regiji (oko 16.782,60 ha) na kojem je zabilježeno oko 1000 biljnih vrsta, 20 tipova staništa i potencijalno je područje NATURA 2000 (dva ključna propisa EU zakonodavstva u zaštiti prirode);
• Bjelašnica, Igman, Rakitnica, Treskavica i Visočica su područja četiri planinska masiva gdje je zabilježeno oko 3.000 biljnih vrsta, 32 globalno ugrožene vrste i 54 ugrožene domaće vrste. Na ovom fantastičnom području se nalazi 66% svih vrsta identifikovanih u Bosni i Hercegovini;

Treskavica – zanemareno blago

• Pećina izvora Mokranjske Miljacke se nalazi u blizini Kadina sela kod Mokrog, kraj Sarajeva. Pećina je hidrološki aktivna i nalazi se na oko 1.100 m/nv i za obilazak zahtijeva upotrebu posebne opreme i čamaca. Istraživanja su dostigla dubinu 7.100 m u dubinu, što predstavlja najveći aktivni istraživački pothvat u BiH. Važnost  pećine su otkrivena staništa davno izumrlog pećinskog medvjeda kao i njena dužina od 7100 m. U pećini je otkrivena potpuno nova vrsta – pećinski pauk Kosac (nemanela lade) koja je toliko posebna da je po njoj ustanovljen potpuno novi red životinja;
• Bara Tišina (830 ha) prostire se u plavnom području rijeke Save na administrativnoj granici RS i FBiH. Područje je važno zbog staništa oko 200 vrsta biljaka, 21 vrsta riba, 110 vrsta ptica i potencijalno je područje NATURA 2000;
• Botaničko-floristički rezervat Mediteranetum u Neumu. Rezervat je identifikovan kao Ključno područje raznolikosti – KBA (eng. Key Biodiversity Areas). Područje je važno zbog dva bočatna izvora (uz more – vrulje ispod mora), brojne jeme ipećine i estevele (šupljina u kršu koja je kod visokog vodostaja izvor, a kod niskog ponor), 7 tipova staništa NATURA 2000. Na žalost postoji opravdana sumnja da iza ovog prijedloga zaštite ima skrivenih namjera zbog općepoznatih uzurpacija bh mora i izlaska Bosne i Hercegovine na otvoreno more;
• Pećinski sistem Vjetrenica se nalazi na rubu Popova polja 300 m istočno od manastira Zavala, na 200 m/nv. i 12 km zračne udaljenosti od Jadranskog mora. Područje je važno kao potencijalno područje smaragdne mreže (Smaragdna – Emerald mreža je ekološka mreža sastavljena od od posebne važnosti za zaštitu prirode) kao i kandidat za upis na Listu svjetske prirodne baštine – UNESCO, zbog dužine pećinskog kanala od 7014 m, zbog 1.800 m uređene staze za turiste te zbog toga što je pećina jedna od 10 pećina u svijetu po biološkoj raznovrsnosti;

Motiv iz ZP Konjuh

Pećinski sistem Govještica se nalazi u kanjonu rijeke Prače (opština Rogatica) na visini od 583 m/nv., dužine 9.870 m sa velikim ulazom koji je istovremeno isvor. Pećina je važna kao stanište preko 1000 jedinki šišmiša, radi 9.870 dužine kanala, denivelacije 145 m kao i zbog velikog depozita kostiju pećinskog medvjeda (Ursus Spelaeus) starosti preko 20.000 godina.   

Područje BiH vjerovatno nikada neće biti masovno odredište svjetskih turista. Aktuelna turistička kretanja na Jadranskom moru, Međugorje, turizam gradova… će ostati važan izvor prihoda. Domaći skijaši iz regiona će uživati u zimskim odmaralištima dok će skijaši bolje platežne moći tražiti kvalitetnija skijališta. Međunarodna potražnja za spa centrima će i dalje tražiti intimnije i ekskluzivnije wellnes centre nego što je to onaj koji se nudi na domaćem tržištu.

Razvoj turizma zahtijeva ogromne investicije i restruktuiranje cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva. Ono što se može uraditi malim ali sistematskim investicijama je ulaganje u kulturu i uređenje okoliša koji čine jedan od najvažnijih podproizvoda turističkog multiproizvoda.

Do tada predlažem da posjetimo neke od navedenih područja prirode uprkos pandemiji koronavirusa i najezdi izbjeglica, a na pitanje iz naslova predlažem da svako od nas sam potraži odgovor.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)