- U pravilniku o proizvodnji i prometu medicinskih sredstava na veliko stoji da promet na veliko obuhvata nabavku, skladištenje, prijevoz i prodaju medicinskih sredstava uključujući uvoz i izvoz, promet mogu obavljati isključivo pravne osobe koje imaju rješenje koje je izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Veletrgovci i proizvođači mogu prodavati isključivo krajnjim korisnicima, zdravstvenim ustanovama, apotekama... Onaj ko je upisan kao veletrgovac trebao je obaviti kompletan posao. Ne vidim logiku zašto bi bilo ko drugi sazivao, pravio tendere i pozivao kompanije koje će izvršiti instalaciju ili obuku korisnika za ove aparate - ovo je između ostalog naveo dr. Almir Badnjević, jedan od najznačajnijih svjetskih stručnjaka, u posljednjem izdanju Centralnog dnevnika.
Dalje je pojasnio:
- Prije nego se uređaji priključe na samog pacijenta, akreditovane laboratorije izvršit će zakonsku verifikaciju i odrediti da li su izlazni parametri unutar zakonskih propisa i jesu li sigurni za korištenje na pacijentima. Ukoliko odstupa bilo koji parametar van zakonski definisanih grešaka, taj respirator će biti proglašen kao neusklađen, te će ovlašteni serviser biti pozvan da izvrši servis tih aparata.
Dr. Badnjević naglašava i da su "ovi respiratori korisni, samo je upitno za šta".
- Oni su transportni, koriste se u vozilima hitne pomoći, operacionim salama, za kratke operacije. Kad su nabavljali respiratore, morali su definisati kojim zdravstvenim ustanovama će oni ići. Ne moežte prodati ustanovi koja nije zdravstvena ustanova; zavod, bolnica, klinički centar, apoteka ili neka prodavnica na malo - smatra on.
Ističe da to nisu respiratori koji se koriste u intenzivnim njegama. Kako dalje kaže, pacijenti koji su priključeni na respirator su oni koji su u najtežoj fazi, gdje su oba plućna krila zahvaćena.
- Intensive care unite respiratori se koriste u tom slučaju, a oni se prave po drugom standardu. Ove mogu koristiti u operacionim salama, na čovjeku koji nema oštećena pluća, kod astmatičara... Kad se rasporede u ustanove, iz skladišta idu u bolnice, dolaze stručni timovi, montiraju, vrše obuku i onda dobivaju certifikat. Kada idete van države, priznat je samo onaj test koji je urađen u akreditovanoj laboratoriji. Svako testiranje ima mogućnost greške, ali kod akreditovane laboratorije greške su s manjim procentom - pojasnio je dr. Badnjević u CD-u, a kompletan razgovor možete pogledati u priloženom videu.
(Face/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)