Kako se navodi, saopštenje je upućeno radi "učestalih navoda u medijima o ratnom doprinosu ljekara i ispravnog informisanja o istom"
Njihovo pismo u cijelosti prenosimo u nastavku:
Povodom učestalih navoda u medijima o ratnom doprinosu ljekara u periodu agresije na BiH, te opsade Sarajeva, radi ispravnog informisanja javnosti, a naročito radi našeg iskazivanja poštovanja i zahvalnosti prema kolegama koji su bili naši učitelji, želimo vas informisati da su na Klinici za traumatologiju i Klinici za ortopediju, nosioci hirurškog rada, dakle oni koji su trijažirali, operisali i vodili najveći broj ranjenih i povrijeđenih bile naše poštovane kolege:
Klinika za traumatologiju (do kraja 1993 god. glavni trijažni centar KCUS-a): prim. dr. Faruk Kulenović, prim. dr. Mufid Lazović, prim. dr. Dragiša Torbica, dr. Zoran Hadžiahmetović, prim. dr. Jusuf Hajjir (kasnije osnovao i vodio Ratnu bolnicu Dobrinja), dr. Dževad Đulić, dr. Adnan Dizdar, dr. Sanja Besarović, dr. Zlatko Kravić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Faris Gavrankapetanović, doc. dr. Marko Vuković (do 1994 g.), doc. dr. Vjekoslav Šimunović (do 1994 g.), dr. Zoran Nevjestić (do 1994 g.) i dr. Miro Durić (do 1994 g.).
Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za traumatologiju bili su: dr Boris Mahnić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Dario Ivanišević, dr. Jasmin Kapetanović, dr. Senad Maksić (prethodno Ratna bolnica Goražde), dr. Haris Vila (prethodno Ratna bolnica Odžak) i dr. Amir Zjakić.
Klinika za ortopediju: prof. dr. Safet Ćibo, prim. dr. Mehmed Javorić, prim. dr. Edib Jerlagić, prim. dr. Radislav Obradović, prim. dr. Omer Muftić, dr. Zlatko Pećar, dr. Ešref Karaiković, dr. Adnana Talić, dr. Srećko Đikić, prim. dr. Karlo Masak (do 1994 g.), dr. Božo Ljubić (do 1993 g.), dr. Zdravko Trolić (do 1993 g.), dr. Derviš Tunović (do 1994 g.), dr. Remzija Bajrović (do 1994 g.) i dr. Elvedin Kulenović (do 1993 g.).
Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za ortopediju bili su: dr Edin Jusufbegović, dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Fahrudin Helać, dr. Fuad Džanković, dr. Damir Džafić i dr. Husein Ćamo.
Sav taj posao ne bi bio moguć bez naših anesteziologa: dr. Ekrem Džemidžić, dr. Goran Džinić, dr. Faida Kučukalić, dr. Donka Hitrova, dr. Lejla Mulalić, dr. Zlatko Mahić (do 1993 g.), te drugih kolega anesteziologa koji su nam pomagali u tim teškim vremenima.
Ogroman je i nemjerljiv doprinos svih naših medicinskih sestara i medicinskih tehničara na odjelima obje Klinike.
Više od 60% pacijenata ranjenih povrijeđenih u Sarajevu, te naknadno, nakon osposobljavanja Tunela spasa, i iz drugih mjesta, a naročito ranjenih pripadnika Armije BiH sa ratišta u okolini Sarajeva, zbrinuto je na ovim Klinikama.
Specijalizanti i mlađi ljekari Klinika bili su asistenti pri operacijama naših starijih kolega, vodili su ambulantni dio poslova i obrada lakše povrijeđenih, kontrolne preglede i previjanja. Najveći broj svih pomenutih kolega bili su pripadnici Armije BiH, bilo u statusu brigadnih ljekara bilo u sastavu Sanitetskog bataljona i korpusa Armije BiH.
Po okončanju rata, ove dvije Klinike objedinjene su u jednu, koja danas postoji kao Klinika za ortopediju i traumatologiju - navodi se u pismu koje potpusuju ratni doktori Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)