Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović rekao je danas u Prijedoru da se mora nastaviti govoriti istina o stravičnim zločinima u Prijedoru tokom rata te učiniti sve da niko nikada ne proživi ono što su Bošnjaci proživjeli na ovim prostorima.

Kavazović je, nakon što je predvodio dženazu za šest žrtava iz Prijedora, ubijenih 1992.godine, istakao da su se danas okupili samo devet dana nakon dženaze u Srebrenici, kako bi klanjali dženazu nevino ubijenim žrtvama i dovom se sjetili onih koji su već ukopani i za kojima se tuguje.

- Svako od njih umorenih i nas koji smo preživjeli strahote agresije na našu zemlju nosi bezbroj neispričanih priča. Možemo samo pretpostaviti kroz šta su prolazili naši šehidi u posljednjim trenucima na ovom svijetu. Nije laka spoznaja da nismo bili dovoljno jaki da ih zaštitimo od onih koji prema njima nisu imali ni samilosti, ni suosjećanja – rekao je ef.Kavazović u svom obraćanju.

Dodao je da nikada više "ne smijemo dozvoliti da budemo slabi i da o svojoj sudbini ne odlučimo, oslonjeni na Boga i svjeseni vrijednosti slobode".

-Oni koji su te stravične zločine počinili računali su da će njihova zlodjela prekriti zelena bosanska trava i da će vrijeme izblijediti sjećanje na njihove priče, da će istina ostati zakopana u ilovači Tomašice i drugih masovnih grobnica. Mi okupljeni ovdje garant smo da se to neće desiti – naglasio je on.

Preživjeli moraju, istakao je, da nastave da pričaju priču o svakom nevino ubijenom.

Vjerujemo, kazao je ef.Kavazović, da će doći dan kada će zlotvori pogledati svoje žrtve u oči i pred njima polagati račun za svoja nedjela.

-Ta vjera u konačnu pravdu nas nikada ne napušta i daje nam snagu da u svojoj borbi istrajemo – kazao je reisu-l-ulema.

Šehid je, posjetio je, nazvan šehidom, svjedokom, jer će sjedočiti o onome što se dešavalo.

-Stravični zločini u dolini Sane i širom BiH su najbolji dokaz da je genocid u Srebrenici bio samo završni čin udruženog zločinačkog poduhvata, s genocidnom namjerom, koji je započet ovdje u Prijedoru, radi uništenja našega naroda, na njegovim historijskim prostorima. Sve čemu smo ovdje svjedočili 1992.godine govori o tome da zločini nisu bili sporadični ili incidentni, već brižljivo planirani, u svakoj općini u kojoj se goloruki građani nisu uspjeli organizirati i odbraniti – rekao je on.

Taj karakter agresivnog rata se, kaže, pokušava sakriti, a istina prekrojiti.

-Ali, kako u ratu na zločine nismo odgovarali zločinima, tako i danas naš odgovor na mržnju ne može biti mržnja – dodao je ef.Kavazović.

Izrazio je zadovoljstvo da se život vraća na ove prostore te da je bitno sačuvati svijest Bošnjaka o vjeri i domovini.

-Ta svijest će nas vezati s rodnom grudom – rekao je ef.Kavazović.

Danas su, kazao je, u Prijedoru dostojanstveno pokopane žrtve, podjeljena bol i patnja s njihovim najmilijia.

-Tu smo i da ohrabrimo naše komšije da se zajedno suočimo s istinom i da jasno osudimo žločince i njihove političke projekte te zajedno se okrenemo izgradnji bolje budućnosti – naglasio je.

Na platou Memorijalnog centra Kamičani u Kozarcu danas je klanjana kolektivna dženaza za šest žrtava iz Prijedora, ubijenih 1992.godine.

Ukopani su žrtave: Rifet (Huseina) Hirkić (1960.), Jasim (Ismeta) Fazlić (1950.), Mirsad (Ismeta) Fazlić (1963.), Enes (Idriza) Denić (1965.), Esad (Šaćira) Garibović (1967.) i Nihad (Sulejmana) Memić (1973.).

Pet žrtava je ekshumirano na lokalitetu Korićanske stijene, dok je tijelo Enesa Denića pronađeno na lokalitetu Jablanica-Prosara, kod Bosanske Gradiške.

Najmlađi ukopani je Nihad Memić, koji je imao 19 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Korićanske stijene 2017. godine.

Najstarija žrtva je četrdesetdvogodišnji Jasim Fazlić.

Vjerskom programu, učenju sure i jasina, prethodila je izložba fotografija ručnih satova, pronađenih tokom ekshumacije žrtava iz masovnih grobnica.

Autor izložbe pod nazivom "Kad je vrijeme stalo" je Mujo Begić.

Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 499 lokacija, u 73 masovne grobnice, na području 10 općina i tri države.

(FENA/ad/Foto:MINA)