Borba za život Nadin Smajlović traje već punih osam mjeseci jer je porodica, zbog odbijanja Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu da odobri liječenje van BiH, izmjestila djevojčicu u Tursku kako bi dobila potrebnu terapiju o vlastitom trošku.
U međuvremenu, ova tragična priča o stanju u bh. zdravstvu dobila je novi zaplet. Naime, kako saznaje Avaz, prošle sedmice trebala je biti održana sjednica Ljekarske komore KS na kojoj bi se upravo razgovaralo o liječenju Nadin Smajlović.
Međutim, kako saznajemo, direktor Pedijatrijske klinike KCUS-a, profesor Edo Hasanbegović tražio je da Komora sankcionira v. d. direktora Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Ismeta Gavrankapetanovića, jer je u javnosti rekao da je „ljekaru svetinja život i zdravlje bolesnog osobito djeteta“. Prof. Hasanbegović pozvao se na izjavu doktora Gavrankapetanovića za N1 televiziju.
- Liječenje i pravo na život ljekarima je svetinja. Tako se školujemo. Ljekar ima posebnu svetinju - a to je bolesno dijete. Medicinski, to je strašan čin koji se mora pod hitno ispraviti jer - šta ako dijete prokrvari. Mi znamo da krvarenja mogu biti smrtna kod takvih bolesti - izjavio je Gavrankapetanović za N1.
Komitet Ljekarske komore KS na ovoj sjednici trebao je, na zahtjev Skupštine KS, raspravljati o odgovornosti ljekara KCUS-a za odbijanje liječenja male Nadin. Međutim, ovom prijavom pažnja se pokušava preusmjeriti na doktora Gavrankapetanovića budući da je zakonom neliječenje kažnjivo s tri godine zatvora.
Komentar smo tražili i od dr. Gavrankapetanovića, koji nam je kazao da će uvijek svim sredstvima pozivati kao ljekar da se ovakve stvari ne smiju dešavati u našem društvu.
- Neću šutjeti kada smatram da je šutnja grijeh prema bolesnima. To je moj život i nema tih privilegija na svijetu za koje ću nemoralno šutjeti. Ljekar sam pod Hipokratovom zakletvom za koju živim. Uvijek ću služiti bolesnom, poniženom i obespravljenom. Drugi život nemam. Borim se da se nešto slično više nikad ne desi nijednom bolesnom djetetu – poručio je Gavrankapetanović.
Prijavom se, ustvari, prebacuje odgovornost s KCUS-a na Gavrankapetanovića, koji je u vrlo kratkom vremenu značajno podigao kvalitet usluge u Općoj bolnici. Prema svemu sudeći, upravo je to jedan od razloga osvete, koja još jednom dolazi s KCUS-a.
Ove navode potvrđuje i rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u kojem se navodi da je osnovan prigovor Amine Smajlović i Denisa Smajlovića protiv KCUS-a zbog javnog objavljivanja podataka o zdravstvenom stanju maloljetne Nadin Smajlović te podataka u vezi s odsustvovanjem Amine Smajlović s posla po osnovu bolovanja.
Rješenjem se zabranjuje KCUS-u da objavljuje lične podatke o zdravstvenom stanju maloljetne Nadin Smajlović, te nalaže da ukloni lične podatke iz saopćenja Pedijatrijske klinike KCUS-a od 18. novembra 2019. godine.
Na identičan način kao i prof. Gavrankapetanović razmišlja i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, koja u svom mišljenju navodi da u konkretnom slučaju, a polazeći od principa međunarodnih standarda i domaćeg zakonodavstva, Ombudsmeni BiH smatraju da nije osiguran u potpunosti princip dostupnosti zdravstvene zaštite jer nije osigurana dostupnost informacijama o mogućnosti liječenja.
- S obzirom na činjenicu da je u konkretnom slučaju riječ o djetetu, kao posebno ranjivoj kategoriji osoba, upitno je da li je zdravstvena ustanova postupala na način da je poštovan princip prihvatljivosti koji, između ostalog, zahtijeva od zdravstvenih ustanova da vode računa o dobnoj skupini poštujući medicinsku etiku. Što uključuje i povjerljivost i infomiranost – navodi se u mišljenju Ombudsmena BiH.
Denis Smajlović, otac malodobne Nadin Smajlović, za „Avaz“ je kazao da je očito da je Hipokratova zakletva na KCUS-u drugačija nego kod ostalih doktora u svijetu.
- Ne znam šta je loše uradio doktor Gavrankapetanović, zna se da cilj svakog ljekara treba da bude da pruže adekvatnu zdravstvenu njegu. Smeta nam da se preko zdravlja mog djeteta neko nekome pokušava osvetiti. Nemam ja šta prigovoriti prof. Gavrankapetanoviću, ali zato itekako imam KCUS-u – istakao je Smajlović.
Etički komitet o ovom pitanju raspravljat će u srijedu, 15. jula.
Komentar na prijavu protiv doktora Ismeta Gavrankapetanovića zatražili smo od direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, ali i od direktora Pedijatrijske klinike KCUS-a Ede Hasanbegović. Međutim, oni nisu odgovarali na naše pozive i poruke.
- Moram istaći da kada je riječ o Općoj bolnici, imamo punu njegu djeteta, kontrolu i svu uslugu i na tome smo vrlo zahvalni. I što je pravi čovjek došao na pravo mjesto. Nadin je dobro, tuberkuloza je nestala, ostao je još taj autoimuni hepatitis sa cirozom jetre. Doktori se nakon izlječenja tuberkuloze nadaju da će sve biti kako treba. Nastavljamo liječenje u Turskoj, a sve kontrole obavljamo u Općoj bolnici - pojasnio je Smajlović.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)