Finansiranje Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini je, čini se, još na dugom štapu. Da se ti izbori ne održe svojski se trudi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, piše Faktor.

Predsjedništvo BiH je, podsjeća Faktor, 26. juna utvrdilo Prijedlog budžeta institucija BiH za 2020. godinu, koji je upućen Parlamentarnoj skupštini BiH uz prijedlog da se razmatra po hitnoj proceduri. S obzirom da Centralna izborna komisija (CIK) BiH već kasni sa pripremnim aktivnostima za provođenje izbora, očekivalo se da će Parlamentarna skupština u što kraćem roku i po hitnoj proceduri usvojiti taj dokument.

Međutim, to se, sudeći prema najavama predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, neće dogoditi, barem ne u vremenskom okviru koji se zbog hitnosti i važnosti očekivao.

Budžet će se, tvrdi Čović, razmatrati u redovnoj proceduri.

- To onda svakako znači da bi do kraja ovoga mjeseca imali budžet. Želimo da imamo redovnu proceduru da bi svako mogao ugraditi eventualno neke primjedbe i popravke – izjavio je u subotu šef HDZ-a BiH.

CIK je, podsjetit ćemo, već ranije donio odluku o pomjeranju održavanja Lokalnih izbora sa 4. oktobra na 15. novembar, s obzirom da neusvajanjem budžeta toj instituciji nije osiguran novac za provođenje pripremnih radnji. Iako je Predsjedništvo BiH od Vijeća ministara zatražilo dostavljanje korigiranog nacrta budžeta do 31. maja, HDZ-ov ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda je "probio rok" za oko dvije sedmice.

Tako ćemo na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazana za 7. juli i na kojoj bi se trebao naći Prijedlog budžeta, vjerovatno svjedočiti pokušajima zastupnika HDZ-a BiH da "ugrade primjedbe i popravke" u budžet kojeg je sa velikim kašnjenjem pripremio njihov stranački kolega.

Motiv za opstruiranje organizacije Lokalnih izbora krije se u nezadovoljstvu HDZ-a BiH zbog odluke Zastupničkog doma da smijeni neke članove CIK-a, te da imenuje nove.

Ta odluka Zastupničkog doma je nezakonita, a aktuelni saziv CIK-a je nelegitiman. Nije to ocjena Suda BiH kao relevantne institucije za utvrđivanje eventualnih nezakonitosti pri izboru članova Komisije, već "procjene" HDZ-a i njihovih partnera iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nezadovoljan je Čović i zbog imenovanja Željka Bakalara za člana, a zatim i za predsjednika CIK-a, s obzirom da je on u prošlosti obnašao dužnost savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

- To je dovoljno jasna poruka da vidimo u šta se CIK želi pretvoriti i politički podrediti - rekao je Čović za Večernji list.

Bakalar je, podsjetit ćemo, u CIK-u zamijenio Stjepana Mikića, nekadašnjeg šefa Kabineta Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH. Mikićev angažman za Čovića nije bio "jasna poruka da se vidi u šta se CIK želi pretvoriti i politički podrediti".

Zbog gubitka kontrole nad CIK-om, HDZ i SNSD ne samo da opstruiraju usvajanje budžeta i finansiranje Lokalnih izbora, već vrše pritisak na Sud BiH da poništi odluku Zastupničkog doma, a na osnovu podnesenih tužbi.

- Pored podnosioca tužbe Branka Petrića i Sanje Stanimirović-Ostojić, tužbu u odnosu na odluku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podnio je i Novak Božičković – potvrđeno je Faktoru iz Suda BiH.

Politički pritisak kojeg trenutno HDZ i SNSD prave na Sud BiH kako bi donijeli za te stranke odgovarajuću odluku, ne korespondira sa ranije utvrđenom sudskom praksom, na koju su ukazali iz CIK-a.

Pritisak kojeg HDZ i SNSD prave na Sud BiH, CIK, te opstruiranje usvajanja budžeta i izdvajanja novca za Lokalne izbore idu u prilog optužbama da su te stranke svoj politički kapacitet temeljile na kontroli nad CIK-om. Zahvaljujući minimalno četiri člana bliska tim strankama su redovno preglasavanjem donosili odluke koje su njima išle u prilog, poput načina popunjavanja Doma naroda FBiH ili izbora firme zadužene za štampanje listića.

Dok Sud BiH ne donese konačnu odluku po tužbama Petrića, Stanimirović-Ostojić i Božičkovića, aktuelni saziv CIK-a ima puni legitimitet da obavlja svoje dužnosti, što, pored podrške relevantnih međunarodnih institucija, potvrđuje i odluka Suda BiH kojom je kao neosnovan odbijen Petrićev zahtjev za odlaganje izvršenja upravnog akta, zaključuje Faktor.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)