Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Rusmir Mesihović stupio je na ovu fuknciju neposredno pred izbijanje epidemije korona virusa u Bosni i Hercegovini te odmah "uletio" u turbulentnu situaciju u i onako rovitom i haotičnom zdravstvenom sistemu. O svemu tome govori u intervjuu za DEPO Portal, te pojašnjava hoće li biti drugog vala korona virusa i zašto od njega ne treba strahovati.
Pojašnjava i kako će biti riješen dugodišnji problem sa primarnom zdravstvenom zaštitom u Kantonu Sarajevo i nepotrebno komplikovanim procedurama oko prijema pacijenata, govori o greškama i nedostacima kadrovske politike u zdravstvu, saradnji Opće bolnice i KCUS-a, prvih 100 dana rada Vlade KS...
Na prošlost i odlazak sa mjesta direktora KCUS-a prije više od četiri godine (u decembru 2015.) ne želi da se osvrće, niti da govori o današnjoj saradnji sa prof. dr. Sebijom Izetbegović. Ne želi da se dotiče ni poliitčkih pitanja i prognozira moguće rezultate Demokratske fronte na izborima u novembru, ne želeći da ulazi i komentariše političke ili privatne odnose, jer smatra da to trenutno nije relevantno i da svi u zdravstvu treba da budu samo fokusirani na borbu protiv pandemije.
Razgovarala: Mirna DUHAČEK
Ministre Mesihoviću, iza nas je prvi val novog korona virusa u Kantonu Sarajevo i BiH. Jeste li zadovoljni kako su se vlasti u KS nosile sa epidemijom?
U Kantonu Sarajevo prvi pozitivan slučaj na korona virus zabilježen je 20. marta. Na dužnost ministra zdravstva Kantona Sarajevo izabran sam 3. marta. Odmah nakon stupanja na dužnost, sa saradnicima sam sagledao situaciju i krenuli smo sa ozbiljnim pripremama za evidentno nadolazeću pandemiju korona virus. Situacija u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo već godinama nije bila na nivou na kojem je trebala biti uzimajući u obzir ono što je bilo pred nama. Mi smo poduzeli sve neophodne aktivnosti da zdravstveni sistem podignemo i mobilišemo na najviši mogući nivo pripravnosti u tom trenutku. Taj cilj smo ispunili i uspjeli za vrlo kratko vrijeme zahvaljujući dobroj reorganizaciji zdravstvenih ustanova u hodu, zdravstvenim radnicima i kompletnog sektora.
No, ipak, na terenu nije sve tako dobro funkcioniralo, bilo je problema...
Bilo je problema u funkcioniranju i organizaciji rada JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, ali taj problem smo rješavali u hodu i još rješavamo. Dakle, rezultati borbe protiv korona virusa u Kantonu Sarajevo su rekao bi na odličnom nivou, o čemu svjedoči izvještaj i pohvale predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije.
Kakve pohvale, šta je dobro funkcioniralo? Možete li napraviti rezime protekla skoro 2,5 mjeseca, otkada je sve počelo?
U poređenju sa glavnim gradovima u regionu imamo zabilježen najniži broj oboljelih stanovnika na 100.000. Zaključno sa današnjim danom provedeno je 8.615 testova PCR molekularnom metodom i od toga je utvrđeno pozitivnih 118 slučajeva. Danas imamo samo dva aktivna slučaja i nemamo hospitaliziranih pacijenata. U usporedbi sa ukupno gledano situacijom u Federaciji BiH, gdje je zabilježeno 41 pozitivan slučaj na 100.000 stanovnika, u Kantonu Sarajevo smo zabilježili 27 pozitivnih slučajeva na 100.000 stanovnika, dok je istovremeno u drugim glavnim gradovima u regionu situacija bila sljedeća: Zagreb 59 pozitivnih slučajeva na 100.000 stanovnika, Beograd 155 pozitivnih slučajeva, Ljubljana 87 pozitivnih slučajeva, dok je u Skoplju zabilježeno 130 pozitivnih slučajeva, sve na 100.000 stanovnika. Testirali smo po epidemiološkim kriterijima i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Našim testiranjem obuhvaćeni su i njegovatelji u staračkim domovima i socijalnim ustanovama u Kantonu Sarajevo, zatim vaspitačice i zaposlenici u vrtićima, a kontinuirano testiramo zdravstvene radnike naravno sve to uz koordinaciji sa Kriznim štabom, Naučnim tijelom Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Je li bilo panike u redovima? Šta je moglo i moralo biti bolje?
Uvijek može i bolje, ali smatram da je zdravstveni sektor u Kantonu Sarajevo dobro odgovorio zadatku koji je pred njega postavljen. Naravno, sada je i prilika kada se pandemija smiruje da radimo na ispravljanju svih uočenih anomalija u zdravstvenom sistemu kako bi on na zadovoljstvo građana i zdravstvenih profesionalaca bio na nivou pružanja usluga na kojem i treba da bude.
Strahujete li od drugog vala i da li je on realna opasnost, s obzirom da se javnost stalno upozorava na njega?
Niko sa sigurnošću ne može reći da li je realna opasnost pojava drugog vala u kasnu jesen ili početkom zime. Korona virusi se ne ponašaju sezonalno, cirkulišu tokom cijene godine, iako u ljetnim mjesecima pod uticajem UV zračenja faktor reprodukcije virusa je izuzetno nizak. Istovremeno virus prolaskom kroz populaciju evidentno slabi sa svojom virulencijom. Virus se za sada pojavljuje u izolovanim džepovima ili klasterima. Svjedoci smo postojanja trenutno nekoliko aktivnih klastera i to u: Tešnju, Živinicama i Modriči.
Mislite li da ćemo virus opet moći kontrolisati i da ćemo uspjeti zadržati linearni rast?
Ukoliko se virus i pojavi na jesen ili u ranu zimu, mišljenja smo da nećemo morati poduzimati drastične mjere, a svakako smo sada i spremniji nego što je to bio slučaj na početku pandemije korona virusa. Da sumiram, za sada nema mjesta panici, situacija je pod kontrolom, ali apelujem na građane da se i dalje pridržavaju propisanih epidemioloških mjera: fizičke distance, pranja i dezinfekcije ruku, nošenja maski u zatvorenim prostorima i izbjegavanja većih skupova i okupljanja građana.
Dio javnosti negodovao je zbog restriktivnih mjera koje su uveli krizni štabovi. Šta mislite o tim mjerama pod kojim smo živjeli proteklih mjeseci? Je li moglo proći bez zabrana i strogih mjera? Kako Vam se čini model koji primjenjuju neke druge države, recimo Švedska?
Švedski pristup borbe protiv pandemije korona virusa i njihov model se na kraju nije pokazao kao dobar. Švedska ima visoku stopu smrtnosti i visok broj pozitivnih slučajeva. Možemo napraviti malu analizu situacije: Švedska na 12 miliona stanovnika ima registrovanih nešto više oko 45.000 pozitivnih i nažalost registrovanih 4.658. smrtnih slučajeva. Bosna i Hercegovina ima nešto više od 3 miliona stanovnika i 2.600 zaraženih slučajeva. Švedska, koja ima oko četiri puta više stanovnika, ima potvrđenih skoro 20 puta više pozitivnih na korona virus. Što se tiče smrtnih slučajeva u Bosni i Hercegovini je registrovano 159 slučajeva, što je u poređenju sa Švedskom 4.658 smrtnih slučajeva, nažalost, skoro 30 puta više. Poduzete mjere su bile stroge i restriktivne, ali ako usporedimo sa Švedskom koja nije poduzimala restriktivne mjere, rezultati su i više nego evidentno dobri u našu korist, ako usporedimo samo brojeve. Mislim da su krizni štabovi na svim nivoima dobro odreagovali i zato sada imamo dobru situaciju na terenu. Zahvaljujem građanima koji su zaista bili disciplinovani i pridržavali su se propisanih mjera.
Kao jedan od ključnih problema zdravstvenog sistema KS već godinama se navodi nezadovoljstvo primarnom zdravstvenom zaštitom (tzv. put pacijenta)... Zašto niti jedan drugi kanton nema problema sa primarnom zaštitom, odnosno zašto je to ekskluzivni i dugogodišnji problem Kantona Sarajevo o kojem ste i sami u više navrata govorili?
Dugogodišnji problem zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo, koji je i mene zatekao, je neusklađenost sistema i organizacija pružanja primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite stanovništvu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Mislim da smo na tragu da konačno taj problem riješimo na zadovoljstvo kako građana, tako i zdravstvenih radnika. Odmah nakon stupanja na dužnost ministra zdravstva poduzeo sam sve korake da sistem uskladimo sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH koji precizno i nedvosmisleno utvrđuje standarde i normative. Na osnovu ekspertne analize Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo postigli smo neophodne preduslove za usklađivanje i optimizaciju zdravstvenog sistema sa jasnom koordinacijom i subordinacijom zdravstvenih ustanova u lancu u kojoj su u potpunosti usklađeni svi mehanizmi od ulaska pacijenta u sistem do adekvatnog i pravovremenog liječenja u ustanovi koja je adekvatna stanju i bolesti pacijenta. Mislim da smo konačno riješili dugogodišnji problem i da će građani u narednom periodu osjetiti sve benefite bolje i adekvatnije organizacije zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevu.
Često se ističe hronični nedostatak kadra u JU Dom zdravlja KS. Recimo, mladih pedijatara skoro da i nema, a cijela jedna generacija specijalista uskoro treba u penziju... Da li Ministarstvo zdravstva KS ima plan kako riješiti ovaj problem, radi li se već na njemu?
Nedostatak određenih kadrova u zdravstvenom sistemu je posljedica dugogodišnjeg lošeg planiranja i upravljanja kadrovima. Ne kaže se bez razloga da je majka svih politika kadrovska politika. Tako mi danas trpimo posljedice loših i neadekvatnih kadrovskih politika u zdravstvu. Mi trenutno radimo na kadrovskoj analizi potreba u zdravstvu za naredni period. Već smo poduzeli i određene korake na kadrovskom osnaživanju zdravstvenih ustanova i obrazovanju novih kadrova u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo. Recimo, u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u toku je prijem 44 nova zaposlenika od kojih: 14 ljekara specijalista i 30 medicinskih sestara-tehničara različitih usmjerenja. Dali smo upute novom menadžmentu JU Dom zdravlja KS da sagleda i analizira potrebe za kadrovima u toj ustanovi i da uputi prema Ministarstvu zdravstva KS i Vladi KS potrebe za zapošljavanjem neophodnih kadrova, kao i Program neophodnih specijalizacija u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, standardima i normativima u zdravstvu, sa kojima bi JU Dom zdravlja i kadrovski bila ustanova u potpunosti kapacitirana za obavljanje svoje djelatnosti.
Kako biste ocijenili saradnju KCUS-a i Opće bolnice? Neki smatraju da postoji očit problem na relaciji KCUS - Opća bolnica, posebno u radu urgentnih centara. Kako to komentarišete? Zašto oba urgentna centra ne rade svaki dan?
Saradnja treba da bude na način kako je definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Nema tu prostora za bilo kakve lične odnose ili neke posebne odnose između ustanova, konkretno Opće bolnice i KCUS. Odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, kao i Standardi i normative za oblast zdravstva su više nego jasni. Bolnice nivoa opće i specijalne bolnice moraju tokom 24 sata, svaki dan, imati kontinurano urgentno zbrinjavanje pacijenata. Naravno i klinički centri. Nakon što se završi neophodna procedura u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Odjel urgentne medicine će raditi i urgentno zbrinjavati pacijente tokom 24 sata, kao i Klinika urgentne medicine KCUS, što je u skladu sa Zakonom. Zakon o zdravstvenoj zaštiti je precizan i treba insistirati samo na dosljednoj primjeni Zakona.
Ali, zašto onda u praksi nije tako?
A zašto isto nije urađeno do sada, ja nisam prava adresa da dam odgovor na to pitanje.
Uskoro će 100 dana nove Vlade KS. Kako biste ocijenili njen rad?
Vlada Kantona Sarajevo radi dobro, kao jedan tim, i uspjela je u ovom turbulentnom periodu od stupanja na dužnost da pravovovremeno i adekvatno odgovori na sve izazove koji su postavljeni pred nju. U Vladi Kantona Sarajevo na čelu sa premijerom Marijom Nenadićem vlada dobra atmosfera i ministri su posvećeni svojim obavezama i zadatcima. O prezentaciji prvih 100 dana rada Vlade KS ovih dana je u medijima istupao premijer Mario Nenadić, a u kojim se fokusirao na dosadašnje aktivnosti i rezultate rada Vlade.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)