Skupština Kantona Sarajevo danas na sjednici nije usvojila Izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo za 2019. godinu.

Glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija kazala je da su ostvarili kolektivnu normu od 107,54 posto te da je procent realizacije plana rješavanja starih predmeta tužilaštva 57,23 posto - predmeti stariji od dvije godine, što potvrđuje pozitivni trend rješavanja starih predmeta od 2016. godine.

Istakla je da je kolektivna kvaliteta optužnica 96,72 posto, dok je kolektivna kvaliteta naredbi o neprovođenju i obustavi istrage 99,34 posto.

- Kvalitet rada je dakle pozitivan trend ovog tužilaštva, pa je i ove godine dosegao zavidan nivo. Odnos pravosnažnih osuđujućih presuda i ukupnog broja pravosnažnih presuda je čak 95,80 posto - naglasila je Sarajlija.

U predmetima privrednog kriminala i korupcije, dodala je, podignuta je ukupno 51 optužnica u odnosu na 88 osoba.

- Smanjen je broj negativnih tužilačkih odluka - 2.336 odluka ili za 333 manje negativnih tužilačkih odluka nego 2018. godinu - dodala je Sarajlija.

Također je istakla da se nije značajnije povećao broj neriješenih istraga s obzirom na manji broj tužilaca u izvještajnom periodu te da je zadržan trend skraćivanja prosječne dužine trajanja predmeta, koja na 31. decembar 2019. godine iznosi 331 dan, te da je 2016. godine bio 739 dana.

- I na kraju, sam broj suđenja i broj podignutih optužnica u složenim privrednim i koruptivnim predmetima ukazuje da je ovo tužilaštvo obučeno za rad na složenim predmetima korupcije, organizovanog i privrednog kriminala, jer struktura predmeta u ovom Tužilaštvu ukazuje da KTKS ima u radu znatno više predmeta visoke korupcije i visokog nivoa organizovanog kriminala nego druga kantonalna/okružna tužilaštva - kazala Sarajlija.  

Odgovarajući na pitanje zastupnice Naroda i Pravde (NiP) Arijane Memić, Sarajlija je demantovala većinu njenih pitanja te kazala da Tužilaštvo nije birokratski aparat te da njihov izvještaj govori da rade na konkretnim stvarima.

Dodala je da se ne insistira na lažnoj optužnici o smrti Dženana Memića, da se postupak vodio i prije njenog mandata te da se nisu pojavili novi dokazi.

Zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Segmendina Srna smatra da je za novu reformu tužilaštva potreban neokaljan ljudski resurs, vrijeme i novac.

- Ako je ovo je reformisano tužilaštvo, bolje je da ga nismo ni reformisali - istakla je.

Zastupnik NiP Elmedin Konaković istakao je da se u Tužilaštvu ni dolaskom nove glavne tužiteljice Sarajlije nije ništa promijenilo.

- Znamo da se krade mnogo i da je to najrasprostranjenija grana kriminala. Toliko malo riješenih slučajeva, a znamo da građani prijavljuju kriminal - istakao je Konakoviće te dodao da je rad Tužilaštva toliko obeshrabrio građane da sve manje prijavljuju kriminal, jer imaju više problema od kriminalaca.   

Zastupnik Naše stranke (NS) Vibor Handžić poručio je da se kvalitet rada Tužilaštva ne ogleda u vlastitim ocjenama, već u izvještajima neovisnih međunarodnih institucija i vjeri građana te da nijedno ne ide u prilog tom tužilaštvu.

Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) Zvonko Marić istakao je da Skupština KS ne može uticati na izbor glavnog tužioca te da je rasprava o izvještaju uzaludan posao, dok se to ne promijeni.

Nezavisni zastupnik Damir Nikšić smatra da BiH nije funkcionalna i pravna država te da služi pojedincima, a ne građanima.  

Zaključio je da Tužilaštvo neće biti nezavisno sve dok se ne usvoje zakoni o porijeklu imovine i zabrane fašistička i slična obilježja.

(FENA/md)