U Rusiji, mnogi su iskoristili prvomajski vikend za izlet na vikendicu i druženja na otvorenom, uprkos preporuci vlasti da se samoizoluju. A bilo je ovih dana mjesta i za politiku. Ljevičarske stranke, poput komunista i “Lijeve fronte”, organizovali su balkonske i onlajn proteste, dok je nekoliko aktivista tražilo ostavku vlade uživo, u blizini Kremlja, prenosi Al Jazeera Balkans.
Međutim, glavni politički događaj 1. maja, koji je izazvao široko interesovanje moskovske publike, ipak je propao. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova pozvala je Alekseja Navaljnog, lidera ruske opozicije, na “onlajn duel” zbog različitih pogleda na putovanje građana u inostranstvo, ali je brzo odustala od razgovora.
Stvar je u tome da Kremlj ne dozvoljava zvaničnicima da kontaktiraju s Navaljnim (a njegovo je ime, usput rečeno, zabranjeno na ruskoj televiziji). Prema tome, pandemija koronavirusa ne smije da donese nikakve poene kritičarima ruskih vlasti.
Za praznike u Moskvi nije bilo novih ograničenja, osim već poznate naredbe za ostanak kod kuće, nošenja maski i fizičkog distanciranja. U Rusiji je cijeli april bio proglašen neradnim zbog koronavirusa, a poslije 11. maja očekuje se popuštanje nekih mjera zabrane.
Rusija se zadnjih dana popela na šesto mjesto na listi zemalja sa najviše zaraženih COVID-19. Samo u posljednja 24 sata otkriveno je 10.633 oboljelih, čime je broj ukupnih infekcija u zemlji porastao na 134.687. Od posljedica koronavirusa umrlo je 1.280 ljudi (podatak na dan 3. maja).
U Moskvi oboljelo je više od 62 hiljada ljudi. Ali, kako navodi gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, to je samo oko dva odsto stanovništva koje se procenjuje na 12,7 miliona ljudi. Gradske vlasti kažu da će narednih dana povećati kapacitet bolničkih kreveta na 28 hiljada, a najteži dani tek dolaze.
Među novooboljelim je ruski premijer, pedesetčetvorogodišnji Mihail Mišustin, koji je bio imenovan za predsjednika vlade u januaru 2020.
Ruska televizija objavila je 30. aprila snimak na kome Mišustin obavještava predsjednika Vladimira Putina da je pozitivan na koronavirus, te da ide u samoizolaciju. Posmatrači navode da je javnost obaviještena o bolesti jednog od najviših ruskih zvaničnika prvi put od 1996. godine, kada je predsjednik Boris Jelcin imao operaciju na srcu.
Ta vijest je pokrenula val spekulacija da se Mišustin možda neće vratiti na čelo vlade. Ali, u Kremlju to za sad negiraju. Mišustina privremeno mijenja prvi potpredsjednik Vlade Andrej Belousov, koji je ruskim stručnjacima poznat kao član Putinovog tima, čvrst državnik i pobornik pritiska na biznis. Upravo pod njegovim vođstvom, vlada bi trebalo da narednih dana predloži plan izlaska zemlje iz karantina.
Mišustin nije jedini bolesnik u ruskoj vladi. U petak je objavljeno da su hospitalizovani s koronavirusom ministar građevine i komunalnih poslova Vladimir Jakušev i njegov zamjenik Dmitrij Volkov. A glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, kako bi uvjerio javnost da zdravstveno stanje Vladimira Putina nije ugroženo, izjavio je za medije da je “zaštita ruskog predsjednika na najvišem nivou”.
Međutim, krajem marta je od koronavirusa obolio glavni ljekar bolnice “Komunarka”, Denis Procenko, ubrzo nakon što se tokom inspekcije sreo sa Putinom. Kao i mnogi Rusi u vrijeme pandemije, šef države radi na daljinu, vladajući uz onlajn sastanke. A svakodnevno ga testiraju na COVID-19.
Međutim, ispostavilo se da redovno testiranje na koronavirus ne mogu sebi priuštiti mnogi zdravstveni radnici. Iz dana u dan mediji objavljuju o ljekarima koji se žale na nedostatak testova i zaštitne opreme u bolnicama, na loše uslove rada, te skrivanje podataka o zaraženom osoblju.
Kako bi privukli pažnju javnosti i istražnih organa, ljekari snimaju video poruke žaleći se na nemar nadređenih, ozbiljne propuste i masovnu infekciju u bolnicama. Zdravstvenim radnicima teško je, pored svega, doći do dodatnih isplata koje su vlasti obećale za neposredni rad sa zaraženim pacijentima, te u slučaju inficiranja COVID-19 na radnom mjestu.
Nakon majskih praznika vlasti planiraju postepeno krenuti sa ukidanjem restriktivnih mjera uvedenih krajem marta. Tačni rokovi za ukidanje “režima samoizolacije” su nepoznatii, s obzirom da Rusija još nije dostigla vrh epidemije. No, Vladimir Putin naložio je regionalnim šefovima da izrade planove za izlazak iz karantina, zavisno od situaciji na terenu.
Među prvim koracima, kažu zdravstveni stručnjaci, trebalo bi dopustiti kratke šetnje sa djecom, jutarnje trčanje, te druge sportske aktivnosti na otvorenom, uz obavezno fizičko distanciranje što se tiče rada kafića, restorana ili tržnih centara, o tome još nema govora. Radi se prije svega o malom i srednjem biznisu koji nije dobilo značajniju podršku od vlade, osim odgađanja plaćanja nekih poreza i obveza. A da ne govorimo o neposrednoj finansijskoj podršci građana koju zahtijeva dio opozicije i domaćih ekonomskih stučnjaka.
Samo u Moskvi prihod gradskih preduzeća u aprilu smanjio se zbog epidemije za 30-40 odsto. Procjenjuje se da će u narednim mjesecima za 20-30 odsto smanjiti i prihodi građana. A trećina velikih ruskih preduzeća već sada imaju probleme sa otplatom kredita.
Izgledi za oporavak privrednih aktivnosti još su nejasni, dok su prognoze sve manje optimistične. Među ekonomskim posljedicama pandemije stručnjaci navode rizik da će Rusija ostati faktički bez srednje klase.
Prema zvaničnoj statistici, u februaru 2020. godine 3,4 miliona ljudi u Rusiji ili 4,6 odsto radne snage smatralo se nezaposlenim. Ministarstvo rada ne isključuje da će se broj nezaposlenih povećati na šest miliona. A ovog ljeta Rusiju čeka možda najdublja ekonomska kriza od kraja komunizma.
(FENA/md)