Evo nekih mitova i tvrdnji o koronavirusu, a The Guardian je pokušao da sazna istinu od najbolje obavještenih stručnjaka
Tvrdnja: Maska za lice ne pomaže
Nošenje maske za lice ne znači i da ste se obložili neprobojnim materijalnom i nije garancija da se nećete razboljeti – virusi se takođe mogu prenijeti preko očiju, a sitne virusne čestice, poznate kao aerosoli, mogu da prodru i u maske. Međutim, maske jesu efikasne u hvatanju kapljica, što je glavni put zaraze koronavirusom, a neke studije procenile su otprilike da postoji petostruka zaštita kod nošenja u odnosu na to kada nema nikakve barijere (iako su drugi otkrili niži nivo efikasnosti), prenosi Nedeljnik.rs.
Ako postoji vjerovatnoća da ste u kontaktu sa nekim zaraženim, maska smanjuje mogućnost prenosa bolesti. Ako imate simptome, ili su vam dijagnostikovali Covid-19, nošenje maske može da zaštiti druge. Dakle, maske su ključne za zdravstvene i socijalne radnike koji se brinu o pacijentima, a preporučuje se i članovima porodice koji brinu o nekome ko je bolestan – u idealnom slučaju i pacijent i njegovatelj treba da nose masku. Međutim, maske neće napraviti razliku ako samo šetate gradom ili se vozite autobusom, tako da ne treba praviti (pre)velike zalihe.
Tvrdnja: Virus mutira u smrtonosniji soj
Svi virusi vremenom akumuliraju mutacije, a virus koji izaziva Covid-19 nije ništa drugačiji. Koliko će biti rasprostrnjeni različiti sojevi virusa zavisi od prirodne selekcije – verzije koje mogu brže i efikasnije da se razmnožavaju u tijelu biće “najuspješnije”. To ne znači obavezno i da će biti najopasniji po ljude, jer je manje vjerovatno da će virusi koji brže ubijaju ljude ili ih čine toliko bolesnima biti prenosiviji.
Genetska analiza koju su kineski naučnici sproveli na 103 uzoraka virusa uzetih od pacijenata iz Vuhana i drugih gradova, sugeriše da su se vrlo rano izdvojila dva glavna soja, označeni kao L i S. Iako se činilo da će L soj preovladavati S soj (oko 70 odsto uzoraka pripadalo je prvom), otkriveno je da je S soj virusa starija verzija.
Tim koji je obavio ovo istraživanje sugeriše da to može da ukazuje da je L soj “agresivniji”, bilo da se lakše prensi ili brže replicira u tijelu. Međutim, ova terija je spekulacija u ovoj fazi, još uvijek nije bilo direktnih poređenja da bi se vidjelo da li ljudi koji se zaraze jednom verzijom virusa mogu lakše da ga prenesu ili da razviju teže simptome.
Tvrdnja: Nije ništa opasniji od sezonskog gripa
Mnogi koji se zaraze koronavirusom neće doživjeti ništa gore od simptoma uobičajenih za sezonski grip, ali cjelokupni “profil” bolesti, uključujući stopu smrtnosti, izgleda mngo ozbiljnije. Na početku epidemije prividna stopa smrtnosti može da bude jako visoka ako se ne registruje mnogo blagih slučajeva. Ali Brus Ajlvard, ekspert iz SZO, koji je vodio međunarodnu misiju u Kini kako bi saznao više o virusu i načine na koji je zemlja reagovala, rekao je da to nije slučaj sa Covid-19.
Dokazi nisu sugerisali da vidimo samo “vrh ledenog brijega”. Ako se to potvrdi daljim ispitivanjem, to bi moglo da znači da su trenutne procene smrtnosti od otprilike jedan odsto tačne. To bi učinilo Covid-19 oko deset puta smrtonosnijim od sezonskog gripa, za koji se procjenjuje da ubija između 290.000 i 650.000 ljudi godišnje širom svijeta.
Tvrdnja: Ubija samo starije osobe, tako da mlađi mogu da se opuste
Većina onih koji nisu stariji i nemaju neko oboljenje neće biti ozbiljno bolesni od Covid-19. Ali, postoji i dalje veća vjerovatnoća da će dovesti do ozbiljnijih respiratornih simptoma nego sezonski grip, a i postoje i druge rizične grupe – zdravstveni radnici su, na primjer, ranjiviji jer je vjerovatnije da će više biti izloženiji virusu.
Ponašanje mladih, zdravih ljudi, uključujući i prijavljivanje simptoma i slijeđenje propisa karantina, imaće važnu ulogu u zaštiti najugroženijih u društvu i u oblikovanju cjelokupne putanje epidemije.
Tvrdnja: Morate da budete sa zaraženom osobom 10 minuta da biste se inficirali
Neke bolničke smjernice definišu izloženost gripu kao udaljenost manju od dva metra od zaražene osobe koja koja ili kašlje, na deset minuta ili duže. Međutim, moguće je zaraziti se i kraćim interakcijama, ili čak pokupiti virus sa kontaminiranih površina, mada se smatra da je to manje uobičajen put prenosa.
Tvrdnja: Vakcina bi mogla da bude spremna za nekoliko mjeseci
Naučnici su brzo pronašli način da počnu s razvojem vakcine za novi koronavirus, što je omogućeno ranim otkrivanjem genetskog koda virusa, u čemu su uspjeli kineski istraživači. Razvoj efikasne vakcine sprovodi se ubrzano, a nekoliko timova sada testira uzorke vakcina na životinjama.
Međutim, potrebna su istraživanja na ljudima prije komercijalne upotrebe vakcine što je i dalje dugotrajan poduhvat, i neophodan da bismo bili sigurni u bezbjednost vakcina i da će čak i rijetke nuspojave biti uočene.
Komercijalna vakcina koja bi se pojavila za godinu dana smatrala bi se brzom.
(Nedeljnik.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)