Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas bi trebala dateljnije obrazložiti mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica nastalih usljed pandemije koronavirusa.
Šta podrazumijevaju te mjere, na koga se odnose, na koji način će pomoć biti dostupna privrednicima i građanima, uoči sjednice Vlade za Faktor je pojašnjavao premijer Fadil Novalić.
Ukupan fond za spas ekonomije, kako ste izjavili, bit će milijardu KM. Jedan fond je garantni, koji će biti operativan preko komercijalnih banaka i drugi je interventni (stabilizacijski), koji bi trebao poslužiti za očuvanje radnih mjesta. Šta tačno podrazumijeva interventni fond, na koji način se osigurava novac u tom fondu?
- Fond sta stabilizaciju privrede (Stabilizacijski fond) ima dva osnovna cilja i to: očuvanje radnih mjesta, socijalno zbrinjavanje onih koji su ostali bez posla kroz direktnu pomoć zavodima za zapošljavanje, ukoliko se nađu pod prevelikim fiskalnim pritiskom, finansijsku stabilnost isplate penzija. Federalni zavod za zapošljavanje je već donio odluku o prenamjeni sredstava, da bi se što veći dio sredstava u narednim mjesecima stavio na raspolaganje osobama koje su izgubile posao. Što se tiče očuvanja radnih mjesta, Vlada će putem ovog fonda, koji će imati poseban podračun u okviru Jedinstvenog računa trezora (JRT), subvencionirati ukupne doprinose na minimalnu plaću, svima, osim državnim institucijama, javnim preduzećima i finansijskom sektoru jer oni nisu ugroženi u ovom prvom valu negativnih ekonomskih posljedica.
Kriteriji i način subvencioniranja su definisani Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji će Vlada danas utvrditi. Finansijska sredstva za ovu namjenu će biti osigurana kroz izmjene i dopune budžeta FBiH za 2020. godinu, dakle kroz uštede od nekih 100 miliona KM. Ovom iznosu će se dodati i 150 miliona KM, koji nisu planirani u budžetu za ovu godinu, a odnose se na sredstva akumulirane dobiti javnih preduzeća, koja su nam uplaćena prošle godine. Uz ova inicijalna sredstva, u ovom Fondu će se naći i sredstva MMF-a, u okviru programa brzog oporavka, a koja će biti doznačena u drugoj polovini aprila. Dakle, po usvajanju rebalansa budžeta, Fond postaje aktivan. Do druge polovine aprila, kada Fond treba biti aktivan, na raspolaganju će imati 450-500 miliona KM. Već smo otpočeli razgovore sa međunarodnim finansijskim institucijama za eventualnu mogućnost dodatnog zaduženja, za koje imamo više nego dovoljno prostora, da bismo u Fond, po potrebi osigurali, dodatna sredstva.
Kako se do sada moglo čuti, poslodavci koji nisu otpuštali radnike mogu očekivati pomoć Vlade FBiH. Pod kojim uvjetima oni mogu biti korisnici stredstava iz stabilizacijskog fonda i kako tačno u praksi bi to trebalo funkcionirati? Da li se pravi razlika po pitanju obima posla kompanije, broja uposlenika?
- Sve one kompanije koje su u odnosu na prvi kvartal 2019. godine imale pad prometa od 20 posto i više, te koje nisu otpustile više od 10 posto uposlenika imaju pravo na subvenciju ukupnih doprinosa na minimalnu plaću. Nema nikakve diskriminacije. Sve kompanije imaju pravo na subvencioniranje ukoliko ispune propisane kriterije.
Za šta konkretno će služiti fond koji podrazumijeva saradnju sa komercijalnim bankama? Da li to podrazumijeva zaduženje Vlade ili poslodavaca uz određene garancije Vlade? Kome je to namijenjeno, pod kojim uvjetima?
- Vlada će uspostaviti Garantni fond pri Razvojnoj banci, koji će prvenstveno biti usmjeren, ali ne limitiran, na sektor malog i srednje poduzetništva, koje će se sigurno suočiti sa problemima tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija. Garantni fond će imati 80 miliona KM, Vladinih komisionih sredstava, na osnovu kojih će Razvojna banka prema komercijalnim bankama izdavati garancije koje će komercijalnim bankama omogućiti kreditiranje i onih privrednih subjekata, koji nemaju adekvatne bonitete. U uvjetima ekonomske krize, kreditorima je teško procijeniti kreditnu sposobnost malih i srednjih preduzeća (MPS), te će kreditori zahtijevati kvalitetniji kolateral, koji MSP često neće moći pružiti. Ovim fondom ćemo ublažiti taj problem, jer će ova garancija, koja pokriva dio kredita (50 posto glavnice), za kreditora predstavljati prvoklasni kolateral.
Da li će poslodavci u nekom narednom periodu ipak "vratiti" novac koji su dobili u okviru interventnih mjera?
- Kompanije će sredstva koja budu dobijali, putem Fonda za stabilizaciju privrede, koristiti za uplatu pripadajućih doprinosa ili ćemo mi to direktno činiti za njih. Naći ćemo najjednostavniji modalitet. Da budem putpuno jasan, ovdje ne govorimo o pozajmicama, već o subvencijama.
Kakve olakšice poslodavci mogu očekivati u pogledu ostalih poreza, mimo refundiranja troškova za doprinose?
- Što se tiče ostalih poreskih olakšica, ukida se obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit i poreza na dohodak, te se obustavlja obračun svih zateznih kamata na zakašnjela plaćanja.
Ostatak intervjua pročitajte na Faktoru.
(DEPO PORTAL; BLIN MAGAZIN/md)