Svjetska pandemija korona virusa  COVID -19  u mnogome je  trenutačno promijenila živote ljudi, ali i pogodila brojne djelatnosti među kojima je i kultura. Brojne svjetske institucije kulture sadržaje objavljuju online i besplatno. Profesionalna i amaterska kazališta u BiH ne izvode predstave nego ih, uglavnom, publici u ovoj izvanrednoj situaciji daju online. Zatvoreni su muzeji, galerije, biblioteke, a projekti nezavisne kulturne scene “vise u zraku” i čekaju bolje dane. 

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik, Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske i Jasmin Duraković, redatelj i producent, za Dnevnik.ba, govore o tomu što čeka kulturu tijekom i nakon korona krize. 

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, tvrdi  za Dnevnik.ba kako kultura ovisi o publici, pa će uz sektor turizma, imati i najveće posljedice. 

“Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti godinama funkcionira u nekoj vrsti vanrednog stanja. Mi imamo prioritete koje dijele baštinske institucije: sigurnost eksponata i zaštita posjetilaca i zaposlenika”, izjavila je Šehabović. 

U ovoj situaciji, navodi Šehabović, institucijama kulture, može pomoći dugogodišnje iskustvo krize. 

“Prilagođavamo se, svaki dan je drugačiji. Planiramo i preuzimamo odgovornosti, tako smo preživjeli i do sada”, kazala je Šehabović. 

Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske, navodi kako je stanje u kulturi u tranzicijskim društvima kakvo je naše i bez ovakvih kriznih situacija teško i neizvjesno. 

“Nema ozbiljne strategije, nema sigurnosti finansiranja, kadrovska inferiornost, smanjenost tržišta zbog kulturne iscjepkanosti i zbog političke predominacije. Kada dodamo pandemiju zle bolesti, onda se stanje samo multiplicira”, istaknuo je Novaković. 

Nekima, navodi Novaković, ovo stanje i odgovara jer nisu ništa radili nije prije uvođenja karantene i imaju opravdanje za svoj nerad.

“Šteta je što su najstarije civilizacije ove planete najviše pogođene virusom – Kina, Iran i Italija. Za one koji ovo vrijeme prespavaju, biće teško da se za koji mjesec lako probude i snađu”, kazao je Novaković. 

Narodno pozorište RS-a, kao ni druga profesionalna kazališta u BiH, ne igra predstave. Tri su predstave dovedene do prepremijeru, napomenuo je Novaković, “Derviš i smrt”, “Jugoslavija, moja država” i “Crna kutija”, te “Čekajući Godoa” na sceni “Petar Kočić”.

“Zakazano igranje u Beču je otkazano, kao i festivali u Rusiji. Nismo bili na festivalima u Nišu i Bijeljini. Odustali smo od Sterijinog pozorja. Samo pobrojano je dovoljno da se rasplačemo. A šta je tek s aktivnostima oko obilježevanja 90 godina od osnutka našeg pozorišta”, kazao je Novaković.  

Jasmin Duraković, redatelj i producent, upozorava kako epidemija korona virusa pravi ozbiljne posljedice za kreativnu industriju u BiH i regiji. 

“Praktično je stao čitav kulturni život (kina, teatri, koncerti, galeriji, muzeji) i štete su već tu. Istovremeno, ova epidemija izaziva i puno dublje posljedice u samoj produkciji umjetnosti i kulture.Naša producentska kuća DEPO se upravo ovih dana suočava s problemom realizacije velikog regionalnog filmskog projekta ’Balada o Pišonji i Žugi’, čiju smo snimanje planirali za kraj aprila do početka ljeta”, kazao je Duraković. 

Vjerojatno će, navodi Duraković, morati odgoditi  snimanje za drugi dio godine, iako su bili duboko u pripremama projekta.

“Znam za još nekoliko producenata koji imaju iste probleme. Ista je situacija u teatrima širom zemlje”, kazao je Duraković.  

Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik izjavila je kako kulturni radnici rade i kad nema događaja za publiku. 

“Da smo na poslu, imali bismo brojne aktivnosti. Kulturni radnici rade i kad nema događaja za publiku. Kultura će, kao i drugi segmenti trpiti, posebno onaj dio koji je u direktnoj vezi s turizmom, kao što je slučaj sa Starim gradom i Rodnom kućom Ive Andrića od čijih posjeta financiramo određene programe i radna mjesta. To je zdravi i održivi segment finansiranja koji se prvi našao na udaru”, istaknula je Maslić.

Sve institucije kulture i umjetnosti u BiH na svojim mrežnim stranicama i  društvenim mrežama već danima objavljuju različite sadržaje kako bi olakšali živote građanima dok traju mjere zabrane kretanje. 

“Upravo pripremamo neke sadržaje koji bi mogli poslužiti u ovakvim situacijama. Do tada se obraćamo putem društvenih mreža. Moja je poruka:čitajte knjige. Razmislite o svojim prioritetima. Dekameron je nastao u ovakvim uvjetima. Renesansa se rodila iz smrti”, kazala je Šehabović. 

Na mrežnim stranicama Narodnog pozorišta RS-a također je moguće pronaći nekoliko predstava koje građani mogu pogledati dok traje karantena. 
“Svjesni smo i odgovorni i želimo doprinijeti u normalizaciji stanja i pomoći našim građanima u onoj mjeri u kojoj to pozorište i ljudi iz kulture mogu”, kazao je Novaković. 

Šehabović, pak, navodi kako očekuje od onih koji su plaćeni da preuzmu odgovornost za ono što im je povjereno. 

“Nadam se da ćemo biti ugodno iznenađeni, jer se do sada to rijetko dešavalo”, kazala je Šebanović. 

Novaković ističe kako NP RS-a pomoć ne očekuje ni od koga jer zna da kada sve prođe, bit će važnijih potreba i kultura neće biti u vidokrugu onih kod kojih su financijska sredstva.

“Imamo naš realan plan prevazilaženja ovog stanja i na tome intenzivno radimo”, kazao je Novaković. 

Duraković navodi kako posljedice ove epidemije osjećaju etablirane javne ustanove kulture, ali i možda još u većoj mjeri nezavisna scena, koja nema nikakve instrumente zaštite svoje aktivnosti i projekata.

“Vidjeli smo da su institucije u Hrvatskoj već reagirale na ovu situaciju i ‘kulturnjacima’ obećali pomoć. Očekujemo da nadležne institucije u BiH imaju osjećaja za ovu situaciju i pokušaju pomoći kreativnoj industriji da kroz ovu veliku krizu prođe sa što manje štete i dugoročnih posljedica”, kazao je Duraković. 

(Glorija Lujanović/Dnevnik.ba/DEPO Portal/Ilustracija: Safet Zec - Zagljaji/Historijski muzej BiH)