www.nap.ba
 

Pišem ovo u želji da upozorim na ono što niko ne spominje, a bit će ključno u odbrani od čudovišta korone. Prije sedam dana umro je član moje porodice i nije bilo nikoga da ga sahrani osim mene. Odmah nakon poziva Hitnoj pomoći u Sarajevu došao je ljekar s maskom, jedan ogromni, strpljivi i ljubazni mladić koji je sasvim uredno napravio tzv. smrtni list. Samo jedan poziv i nakon sat vremena došli su iz islamskog pokopnog društva po tijelo i prebacili ga kod sebe da bi obavili vjerski obred prije sahrane.

Sa ljekarevim smrtnim listom sam otišao u pokopno društvo Islamske zajednice i sve riješio brzo i jednostavno. Sve poplaćao na jednom mjestu. Dodatno, uputili su me u Pokop da platim godišnju zakupninu mezara. Uplatio sam. I tamo će mi dati drugu potvrdu o obavljenoj sahrani. Idem kasnije u opštinu gdje je preminula bila prijavljena.

Ali, oni mi traže dokaz o sahrani. Pokazujem ljekarsku potvrdu o smrti, pokazujem čitulje, pokazujnem račune da sam platio troškove sahrane.

Ali njima to nije dovoljno. Taže tu dodatnu povrdu o sahrani. „Ništa ne možete dobiti dok osobu ne sahrane“, kaže mi službenica. I ona mi dodatno traže CIPS za umrlu osobu. Dajem im ovjerenu kopiju rodnog lista, ali oni traže novijeg datuma. Kažu mi da je donesen zakon 2013. da rodni list ne može biti stariji od (valjda) šest godina. Šalju me po novi rodni list u Istočno Sarajevo, pošto je osoba rođena u RS-u. Daju mi sedam - osam papira koje moram ispuniti i šalju me na nova čekanja. 

Razočaran, pitam ih šta će biti ako, ne daj Bože, krene masovno umiranje. Pitam zašto ljekarska potvrda o smrti nije dovoljna? To znači i da će koliko sutra ljudi koji moraju sahraniti mrtve, koji su bili blizu bolesnih i umrlih od korone biti izloženi bolesti i možda „obližnjoj“ smrti. Jer treba smiriti našeg birokratskog dinosaurusa sa silnim papirima.

Nakon dženaze, kasno uveče prije sna čitam: „Kamioni italijanske vojske tokom noći odvoze tijela preminulih iz Bergama, jednog od gradova najteže pogođenih čudovištem korone. Stavljaju ih u šatore pored bolnica jer su mrtvačnice pune. Vozila će ih dopremiti u druge regione jer krematorji u Lombardiji ne mogu da se izbore sa tolikim brojem preminulih. 

Porodica nije bila uz ljude koji su umirali, nije bilo oproštaja. Neće biti ni vjerskog obreda za  ovu totalnu katoličku sredinu. Bit će spaljeni u krematorijima.

Prije dženaze kupio sam desetak maski da ih podijelim starijim ljudima. Došlo je tačno deset poznanika i svi su stavili maske. Dva imama su bila bez maski dok su obavljaji vjerski obred. 

Ko će njih zaštititi sutra? Kako će se u okviru islamskog obreda zaštiti ljudi od korona virusa? Šta nas čeka? 

Birokratska smo država od vrha do dna. Nagurali smo ljude u administraciju i izmislili stotine nepotrebnih papira gdje se i dokazi i činjenice dupliraju. I svim tim zahtjevima za potvrdama, dokazima, ovjerama nismo opteretili golemog administrativnog mastodonta, da radi za nas i da nam olakša život.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(Nap.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)