Izvor: Al Jazeera Balkans
Piše: Midhat Dedić

U kobnom i zlom vremenskom odsječku Balkana između 1992. i 1995. godine Sanjanina Nihada Ključanina zatvarali su i mučili po logorima tadašnje paratvorevine Radovana Karadžića od Sanskog Mosta, policijskog zatvora, osnovne škole, logora Betonirka, preko banjalučke Manjače, do Batkovića kod Bijeljine. U vremenu sužanjstva Ključanin je, kao i ostala logorska sabraća, nastojao preživjeti, ali njegov ponos čak ni u tim strašnim danima nije mu dozvoljavao da bude ponizan dželatu.

Zbog takvog stava proživio je daleko teže logoraške trenutke nego što se "moralo", bio crn od batina, vožen u "traktorima smrti" na Batkoviću. Danas, kao i jučer, nakon 496 dana po logorima, na neki način isti - kočoperan, buntovan, principijelan i pravedan, mada umoran, često letargičan i s osjećajem bespomoćnosti pred nepravdom bh. društva.

Ključaninu je, dok je nedavno pratio jednu televizijsku emisiju, u primozak ušlo jedno ime i prezime - Jezdimir Spasojević. "Bože, gdje sam to ime čuo?", prebirao je po sjećanjima, potpuno zbrkan.

Elementarno rasuđivanje kroz magle godina o kalvariji kroz koju je prošao opet ga je odvelo u logoraške dane. Vratio se u proživljene drame i opet rasplamsao teške bujice misli o strašnoj "enciklopediji" mrtvih i prebijenih logoraša. U jednom šipražju sjećanja, kao kad se sunce probije kroz kumuluse, pred njim je zasvijetlio lik kapetana Jezdimira Spasojević iz Bijeljine. "Da, to je čovjek koji je, dok smo bili u logoru Batković, vodio istragu protiv mene i Redže Kurbegovića zbog 'ugrožavanja ustavnog poretka Republike Srpske'", dokučio je Ključanin.

Nastavak teksta možete čitati OVDJE!

(AJB/DEPO Portal)