Istaknuti hrvatski književnik, književni povjesničar i nekadašnji saborski zastupnik akademik Dubravko Jelčić preminuo je u petak u Zagrebu u 90. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Akademik Jelčić rođen je 6. studenoga 1930. u Požegi. Zbog širenja antikomunističih letaka jugoslavenski ga je režim 1945. kao maloljetnika osudio na 18 mjeseci zatvora, a kaznu je izdržavao u Staroj Gradiški.

Diplomirao je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1974. doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj književnosti.

Za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 1992., a od 1983. bio je član suradnik. Od 2010. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi.

Akademik Dubravko Jelčić bio je zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora od 1995. do 1999. Od 1990. do 1992. bio je potpredsjednik Matice hrvatske.

Kao književnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, akademik Jelčić objavio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i literaranih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga.

Najvažnija djela su mu August Šenoa njim samim (1966.), Hrvatski narodni i književni preporod (1978.), monografije o hrvatskim književnicima objavljene 1984.: Šenoa, Kranjčević, Matoš, Preporod književnosti i književnost preporoda (1993.), Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne (1997. i 2004.), Hrvatski književni romantizam (2002.), 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami (2004.) te Hrvatska književnost i pravaštvo (2011).

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegij Hrvatski nacionalni identitet.

Godine 2016. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, prenosi Hina.