Julian Assange u ponedjeljak se pojavio u britanskoj sudnici kako bi se borio protiv zahtijeva za izručenjem iz Sjedinjenih Država radi suđenja 48-godišnjem aktivisti zbog hakiranja vladinih kompjutera i kršenja zakona o špijunaži.
Heroj za obožavaoce koji kažu da je izložio u javnosti zloupotrebu vlasti, Assangea kritičari nazivaju opasnim neprijateljem koji je potkopao zapadnu sigurnost. On tvrdi da je njegovo izručenje politički motivirano od onih koje su uznemirila njegova otkrića.
Skoro deceniju otkako je njegov website WikiLeaks razbjesnio Washington svojom objavom tajnih američkih dokumenata, Assangea traže Sjedinjene Države po 18 tačaka optužbe zbog urote za hakiranje vladinih kompjutera i kršenje zakona o špijunaži, i mogao bi dobiti višedecenijsku kaznu zatvora ukoliko bude osuđen.
Sada, desetak mjeseci nakon što je izvučen iz ekvadorske ambasade u Londonu u kojoj se krio sedam godina, sutkinja Vanessa Baraitser saslušat će argumente zašto on treba ili ne treba biti poslan u Sjedinjene Države.
Noseći plavo-sivo odijelo i svježe obrijan, Assange je potvrdio svoje ime i dob. Sutkinja Baraitser izjavila je da bi za svako neprimjereno ponašanje publike ljudi bili izvedeni iz zgrade.
Jennifer Robinson, Assangeova advokatica, izjavila je da bi njegov slučaj mogao dovesti do kriminaliziranja aktivista ključnih za rad istražnih novinara i da je njegov rad bacio svjetlo bez presedana na to kako su Sjedinjene Države vodile ratove u Iraku i Afganistanu.
- Govorimo o kolateralnim ubistvima, dokazima ratnih zločina. Izuzetno značajni resursi dostupni su onima koji žele da vlade odgovaraju za svoja zlostavljanja – kazala je ona.
Assange se našao na naslovnicama svjetskih medija u 2010. kada je WikiLeaks objavio povjerljivi snimak američke vojske koji prikazuje napad Apache helikopterom u Bagdadu u kome su ubijeni deseci ljudi, među kojima i dva člana Reutersovog osoblja.
Ročište u Krunskom sudu Woolwich neće odlučivati o Assangeovoj krivici nego o tome da li je američki zahtijev za izručenjem ispunio zahtjeve iz američko-britanskog sporazuma iz 2003. godine za koji kritičari tvrde da je sklopljen u korist Sjedinjenih Država, prenosi Reuters.
(FENA/jk)