Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija su trenutni učesnici u Akcionom planu za članstvo (MAP), ali to ne prejudicira odluku Saveza o budućem članstvu države, navodi se na web stranici NATO pakta.
Kako je navedeno na stranici Alijanse, Bosna i Hercegovina teži da uđe u NATO.
"Podrška demokratskim, institucionalnim, sigurnosnim i odbrambenim reformama su ključni fokus saradnje. Zemlja aktivno podržava NATO misiju u Afganistanu i sarađuje sa saveznicima i drugim partnerskim zemljama u mnogim drugim oblastima", poručuju iz NATO-a.
Saradnja zemlje s NATO-om predviđena je Programom reformi Bosne i Hercegovine. Ovaj Program reformi ocrtava reforme koje vlada namjerava poduzeti i olakšava pružanje podrške NATO-a u tim naporima, navode iz Alijanse.
Iz NATO-a ističu da je Bosna i Hercegovina pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo u 2010. godini.
Akcioni plan za članstvo (MAP) je program koji sadrži niz "savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen pojedinačnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti savezu", navode iz NATO-a, uz objašnjenje da države koje sudjeluju u MAP-u podnose pojedinačne godišnje nacionalne programe svojih priprema za buduće članstvo.
"To uključuje političke, ekonomske, odbambene, resursne i pravne aspekte", navodi NATO.
Kako bi se olakšala saradnja, Bosna i Hercegovina ima diplomatsku misiju u sjedištu NATO-a kao i Ured za vezu pri Vrhovnom štabu Savezničkih sila Evrope (SHAPE).
NATO zadržava vojno sjedište u Sarajevu s primarnom misijom pomaganja vlastima Bosne i Hercegovine u reformama i obavezama vezanim za Partnerstvo za mir i bližu integraciju sa NATO-om, te sekundarnu misiju pružanja logističke i druge podrške snagama Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Učestvovanje u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu. Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ostvarila svoje NATO i EU ciljeve i postala dobro funkcionalna neovisna demokratska država.
Proces MAP-a pruža fokusiran i otvoren mehanizam ocjena o napretku zemalja koje nastoje da napreduju u svojim programima, i to uključuje i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke svih članica NATO-a i pojedinih zemalja aspiranata na nivou Sjevernoatlantskog vijeća radi procjene napretka na osnovu godišnjeg izvještaja o napretku. Ključni element je pristup odbrambenom planiranju za aspirante koji uključuje razradu i pregled dogovorenih ciljeva planiranja.
Sastanci se odvijaju tokom čitave godine sa civilnim i vojnim NATO stručnjacima gdje se raspravlja o nizu pitanja važnih za članstvo u savezu.
MAP je pokrenut u aprilu 1999. na samitu Saveza u Washingtonu sa ciljem da se pomogne zemljama koje teže da postanu članice saveza u njihovim pripremama.
Članstvo u MAP-u je pomoglo sedam država koje su se pridružile savezu 2004. godine - Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Kroz isti proces prošle su i Albanija i Hrvatska, koje su postale članice 2009.
Crna Gora se pridružila MAP-u 2009 godine, te je postala članica NATO saveza u junu 2017. godine.
Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži MAP-u 2010. godine, kada su ministri vanjskih poslova Alijanse pozvali vlasti u BiH da riješe ključno pitanje registracije nepokretne vojne imovine. Upis nepokretne odbrambene imovine u državi i dalje je ključan.
U decembru 2018. godine, ministri su odlučili da je NATO spreman da primi prvi Godišnji nacionalni plan BiH pri MAP-u. Registracija nepokretne vojne imovine na ime države ostaje ključno pitanje.
Poručuju da je saradnja Bosne i Hercegovine s NATO-om obostrano korisna.
BiH i NATO, navodi se, imaju za cilj poboljšati javni pristup informacijama o prednostima saradnje i mogućem članstvu BiH u Alijansi.
U tom cilju postoji nacionalna strategija NATO komunikacije. Poseban naglasak stavljen je na aktivnosti koje uključuju održivost i koje povezuju ključne aktere: vladu, civilno društvo i medije.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)