Nakon što je objavljeno da je Zoran Milanović ostvario izbornu pobjedu 5. januara, te da je novi predsjednik susjedne Hrvatske, saopštenjem se oglasila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) koja je bila čvrsta podrška Milanovićevoj protukandidatkinji, dosadašnjoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.
U saopštenju su se zahvalili svim Hrvaticama i Hrvatima, svim članicama, članovima i simpatizerima, te svim biračima u Bosni i Hercegovini koji su glasali u drugom krugu predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj.
Navode i da se nadaju da će u narednom periodu "legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH nastaviti imati punu podršku Republike Hrvatske i pozitivni kontinuitet prema hrvatskom narodu, jednom od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini".
Kakav je odnos Hrvatske prema BiH?
Pobjeda Zorana Milanovića kratkoročno neće promijeniti odnos Zagreba prema BiH, iz dva razloga, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) nekadašnji novinar, danas advokat i analitičar Senad Pećanin.
Prvi je, prema njegovom mišljenju, taj što je odnos prema BiH, shodno ustavnim ovlaštenjima u Republici Hrvatskoj, prije svega, u rukama HDZ-ove vlade premijera Andreja Plenkovića.
Drugi je, kako kaže Pećanin, to što između aktuelne predsjednice Grabar-Kitarović i njenog nasljednika Milanovića nema većih razlika kada je u pitanju odnos prema BiH.
"U principu, taj odnos je uvredljiv, ponižavajući, patronizirajući, nadmen i u institucijama Evropske unije i NATO saveza izuzetno neprijateljski prema BiH", dodaje on.
Politička analitičarka Ivana Marić podvlači da je sve manji broj glasača iz BiH koji izlaze na izbore.
"Očito je da se smanjuje interes birača iz BiH za izbore u Hrvatskoj. Iako je Grabar-Kitarović u drugom krugu predsjedničkih izbora dobila oko 30.000 glasova, to nije ništa u usporedbi sa 92.000 registrovanih glasača iz BiH za izbore u Hrvatskoj. Znači, jedan veliki procenat nije izašao na izbore - i pored sve ove organizacije i obećanja koja smo mogli vidjeti u javnosti", kaže Marić.
Prema posljednjim rezultatima, birači u Bosni i Hercegovini dali su više glasova još uvijek aktualnoj predsjednici Hrvatske. Nakon obrađenih svih biračkih mjesta, Grabar-Kitarović je na biralištima u BiH osvojila 32.467 glasova, a Zoran Milanović 2.701 glas.
Hrvatski državljani u BiH mogli su glasati na 44 biračka mjesta – 19 u Mostaru, deset u Vitezu, šest u Sarajevu, četiri u Livnu, tri u Tuzli, te dva u Banjaluci. U BiH je registrovano 93.352 birača, a najviše na području Mostara, 48.784.
Uloga Dragan Čovića
Ivana Marić podsjeća da su Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i dosadašnja predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, tokom cijelog njenog mandata pokušavali da prikažu jaku vezu između Hrvatske i Hrvata u BiH.
"Čini se da nije izgubila samo status 'kraljice Balkana' za Bošnjake, već je, izgleda, izgubila i podršku Hrvata", kaže Marić i dodaje da je i na prošlim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj iz BiH za Grabar-Kitarović glasalo tek 16.000 birača, što je, poredeći sa oko 150.000 glasova koje je dobio Dragan Čović na bosanskohercegovačkim izborima, malo.
Za Senada Pećanina je potpuno jasno zbog čega je lider HDZ-a BIH Dragan Čović, kako kaže, u potpunosti stavio kompletnu infrastrukturu HDZ-a i sredina gdje se nalazi na vlasti u svrhu predizborne kampanje aktuelne hrvatske predsjednice.
"Pod egidom brige za ugroženi hrvatski narod u BiH, Čovićev HDZ uz partnersku saradnju sa Dodikom (Milorad, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, SNSD), Radončićem (Fahrudin, predsjednik Saveza za bolju budućnost, SBB) i Izetbegovićem (predsjednik Stranke demokratske akcije, SDA), drži BiH u kolonijalnom odnosu prema Hrvatskoj. Dragan Čović je, u stvari, oruđe interesa Republike Hrvatske u BiH, a ne interesa hrvatskog naroda u BiH. Stoga je skoro svejedno ko je na vlasti u Hrvatskoj dok god je odnos Zagreba prema BiH onakav kakav je traje 30 godina sa izuzetkom perioda kada je Stipe Mesić bio predsjednik, a Vesna Pusić ministrica vanjskih odnosa", objašnjava Pećanin.
Zoran Milanović pobjednik je predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, sa osvojenih milion i 34.000 glasova birača, odnosno 52,70 posto glasova.
Njegova protivkandidatkinja, dosadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, dobila je 929.000 glasova, odnosno 47,30 posto, od čega i 25.000 glasova iz Bosne i Hercegovine.
(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)