Upravni odbor Vijeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo uputio je saopštenje za javnost u vezi sa objavljenim rezultatima PISA testiranja za Bosnu i Hercegovinu.

Saopštenje prenosimo u cjelosti:

Da li je najbolje što nam se moglo desiti PISA testiranje, kako bismo, napokon, shvatili koliko naš obrazovni sistem zaostaje, ako ne za vodećim zemljama koje su nam po svoj prilici nedostižne, ono bar za prosječnim zemljama.

Međunarodni program procjene učeničkih postignuća PISA predstavlja, u ovom trenutku, najobuhvatnije međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja. Osnovni cilj studije vezane za PISA testiranje, je da se procjeni i prati kvalitet, pravednost i efikasnost različitih obrazovnih sistema.

Konačno, evo, i mi imamo potvrdu gdje se nalazi naš obrazovni sistem u poređenju sa drugima. Skoro 80% testiranih obrazovnih sistema je ispred nas. Da li je to dovoljno odgovornim u ovom društvu, u ovoj zemlji, da se konačno pomaknemo iz blata u kojem tavori naše obrazovanje. 

PISA je danas vjerovatno jedno od najvećih međunarodnih istraživanja u oblasti obrazovanja. Možda nije jedini relevantni pokazatelj sistema obrazovanja, ali svakako jeste alarm upozorenja. Zemlje iz našeg okruženja, koje su mnogo bolje rangirane od nas, smatraju da su podbacile i da ih ta činjenica kao društvo treba ozbiljno zabrinuti, jer dok druga društva napreduju ulaganjem u obrazovanje, smatraju da stagniranjem gube korak s razvijenim svijetom. Ako njihove odgovorne njihovo npr.40-to mjesto zabrinjava, onda naši odgovorni zbog 62. mjesta sigurno ne spavaju od brige. Pa šta mi onda čekamo? Reforma je nužna i neizbježna. Ali prava, temeljita, a ne kozmetičko šminkanje kakvo smo da sada imali. Ali, neka u fokusu svih politika, strategija i reformi bude učenik, jer on to do sada nije bio.

Pogledajte primjere Njemačke, Poljske i Finske. Iako se ove zemlje razlikuju i po socijalno-ekonomskim karakteristikama i u obrazovnim tradicijama, ono što im je zajedničko je da su nalazi PISA pokretači velikih promjena u obrazovnim politikama ili se koriste kao alat za praćenje napretka ostvarenog u obrazovanju reformi. Njemačka i Poljska su nakon rezultata PISE 2000 bile iznenađene rezultatima koji su bili ispod međunarodnog prosjeka i činjenicom da im je svaki četvrti učenik funkcionalno nepismen. Ali, oni su reagovali odmah, napravili analizu, postavili strategiju i ciljeve i krenuli u refomu. Zato su danas njihovi rezultati ovakvi kakvi jesu, mnogo bolji nego 2000. godine. Ili pogledajte Sloveniju i njihov obrazovni sistem koji im donosi izvanredne rezultate. 

Naša djeca pokazuju funkcionalna znanja 12-godišnjaka, a ne 15—godišnjaka, zabrinjava li vas to?  

Da nam je sistem obrazovanja loš znali smo, možda jedino nismo bili svjesni da je ovoliko loš. Ali, evo, sad imamo i potvrdu toga. Zvaničnu. Do koga je? Nemojte pričati o visokim prosječnim ocjenama učenika, jer oni prezentiraju ono što se od njih traži, nego razmišljajte kako da unaprijedite obrazovanje i konačno pristupite reformi. Da bi znanje bilo funkcionalno ono mora biti potaknuto razmišljanjem, još od najranijeg doba. Vrijeme učenja napamet i pukog ponavljanja lekcija zapisanih u udžbenicima mora proći, mozak tako ne radi, reproduktivno učenje za mozak ne postoji. Šta bi trebalo da je funkcija škole – da učimo djecu da misle ili da znaju napamet lekcije koje u eri modernih tehnologija postaju izlišne? Akcenat koji se stavlja na ponavljanje, pamćenje i brzo zaboravljanje treba biti promijenjen, mora se promijeniti odnos prema načinu učenja.Trgnite se i budite dio 21. vijeka. Učenici ne kroje politike obrazovanja, oni uče ono što se od njih zahtijeva, a to puko reprodukovanje i ponavljanje memorisanog, a ne funkcionalno znanje sa jasnim ishodima učenja nas je i dovelo do ovoga gdje smo. Očito, ta staza ih ne vodi nikuda. Na vama je odgovornost za promjene. Vi krojite politike, utičete na sistem obrazovanja, stvarate planove i programe.  Pokrenite se konačno. Više nema mjesta oklijevanju!

Želimo biti dio Evropsek unije. Kao jedan od indikatora preko kojih Evropska komisija prati ostvarivanje Lisabonskih ciljeva na nivou Evropske unije do 2020. godine koristi se PISA. Na nivou cijele Evropske unije, ali i u mnogim drugim zemljama podaci koje obezbjeđuje PISA koriste kao indikatori za procjenjivanje i praćenje napretka u efikasnosti, pravednosti i kvalitetu obrazovanja. Iskoristimo ih i mi u svrhu boljeg obrazovanja. 

Ne tražimo krivce, već odmah krenimo u reformu obrazovanja!

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)