Sinoć je na graničnom prijelazu Sremska Rača uhapšen Osman Osmanović iz Brčkog, a njegovo hapšenje je, prema pisanju srbijanskih medija, uslijedilo po krivičnoj prijavi zbog sumnje da je počinio krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Osmanoviću se, dodaju, na teret stavljaju zločini prema licima srpske nacionalnosti u navodnom logoru u Gornjem Rahiću, piše Faktor.

Hapšenje Osmanovića još jedan je u nizu pokušaja procesuiranja zasnovanih na opskurnom dokumentu "Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992. – 1996. godine", kojeg je 6. augusta 2001. godine objavio Dokumentacijski centar RS-a za istraživanje ratnih zločina.

Kako navodi Faktor, na tom se spisku nalaze imena 941 osobe, među kojima je pod rednim brojem 682. i Osmanović. Sadržaj podataka koje se odnose na njegovu navodnu odgovornost za počinjene ratne zločine dovoljno govori o kredibilitetu optužbi.

- Osman Osmanović, zvani Osmo, od oca Šemse i majke Hajke Jukić, rođem 14. marta 1960. godine u Brčkom, prije rata radio kao inspektor za suzbijanje kriminaliteta, član Kriznog štaba u Gornjem Rahiću. Nehumano postupanje sa uhapšenim – ratnim vojnim zarobljenicima u logoru Gornjem Rahiću kod Brčkog, mučenje žena i djece civila, oduzimanje novca, maraka, dragocjenosti, tuča kundacima, vrijeđanje, ponižavanje, psihološka tortura, odvođenje na kopanje rovova gdje su dva Srbina poginula, ležanje na golom betonu, tjeranje na sahrane mrtvih – navodi se u dokumentu.

Da Osmanovićevo hapšenje na temelju optužbi u ovom opskurnom dokumentu nije izolovan slučaj, potvrđuje i primjer bivšeg pripadnika Armije RBIH Huseina Mujanovića, koji je krajem jula prošle godine uhapšen u Priboju prilikom prelaska granice sa Srbijom.

Mujanović je uhapšen po potjernici MUP-a Republike Srbije zbog navodnih ratnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom na području Hrasnice i Sokolović Kolonije kraj Sarajeva. I Mujanovićevo ime se nalazi na spisku Dokumentacijskog centra RS-a za istraživanje ratnih zločina.

- Prijavio se u SUP Ilidža 12.11.1991. godine sa stalnim mjestom boravka u Sarajevu, Općina Ilidža, Hrasnica – navodi se u dokumentu.

Dokumentacijski centar RS-a je institucija osnovana 1999. godine s ciljem prikupljanja podataka o zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije. Konačni spisak je nastao, pojasnio je nekadašnji direktor Dokumentacijskog centra Pejo Đurašinović, na osnovu prikupljanja i obrade podataka za 3.170 lica koja su, kako je kazao, počinili zločine nad Srbima tokom rata u BiH. Spisak je, dodaje, utemeljen na podignutim krivičnim prijavama koje su proslijeđene nadležnim sudovima i tužilaštvima u više gradova u RS-u.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)