ŠTA SE DESILO SA BOŠNJACIMA

Zukorlićeva besjeda u Sarajevu: Od Berlinskog kongresa do '90-ih godina, borimo se 'igrajući u tuđim dresovima'

Hronika 27.10.19, 16:44h

Zukorlićeva besjeda u Sarajevu: Od Berlinskog kongresa do '90-ih godina, borimo se 'igrajući u tuđim dresovima'
Besjedu je Zukorlić počeo pitanjem - šta se desilo s narodom koji iza sebe ima toliko vremena državotvornosti, koji je nastao i opstao na prostoru na kojem su, praktično, nastale prve granice u Evropi?

 

 

Generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka (BANU) Muamer Zukorlić prvi je učesnik akademskih besjeda koje je pokrenula ta akademija, ovog puta u Sarajevu o temi „Bošnjaci i državotvorna svijest“.


Zukorlić je na današnjoj sesiji apelovao na povratak samopouzdanja Bošnjaka kao ključnog i neophodnog faktora za narod koji je, gledano duboko kroz povijest, već davno doživio nacionalnu, državotvornu svijest. Kao središte drevnog Ilirika, to je isti prostor na kome se više stotina godina od prvih granica, profilira poseban identitet.


Još u 4. vijeku, izuzimanje bosanskog prostora iz pravila o 'nametanju vjere preko postojanja teritorije', profilira Bosnu, s posebnostima, kao ostrvo slobode s dubokim korijenima, sa svim što se danas može nazvati savremenim evropskim vrijednostima.

 

zukorlic-banu-2


Bošnjaci su zapravo već u 12. vijeku „potrošili“, iživjeli  svoj nacionalizam, a jedan od osnovnih problema koji je značio ugrožavanje državotvorne svijesti je dezorijantacija nastala nakon gubitka elite, uključujući intelektualnu, polovinom XIX stoljeća.   


- Od Berlinskog kongresa do devedesetih godina proteklog stoljeća, intelektualno i kulturno se borimo “igrajući u tuđim dresovima“, a najčešće na svoju štetu - Zukorlićeve su riječi. Ostanak i opstanak Bosne i Bošnjaka je stoga pravo čudo u takvim okolnostima, smatra on.


U nedostatku jakih institucija, samo jaki pojedinci mogu ublažiti nedostatak i povesti do izgradnje institucija, dovoljno jaki da mogu odoljeti svim otporima sa strane koji odlučno ne dopuštaju oslobađanje mentalne porobljenosti političke svijesti.


Formiranje Bošnjačke akademije nauka je jedan od pokušaja, ma koliko kasnio, za popravljanje stanja, zaključio je on.

 

zukorlic-banu-3


Besjedu je Zukorlić počeo pitanjem - šta se desilo s narodom koji iza sebe ima toliko vremena državotvornosti, koji je nastao i opstao na prostoru na kojem su, praktično, nastale prve granice u Evropi?


Meoderirao je prof.dr. Suad Kurtćehajić, član BANU-a, koji zastupa tezu da bošnjački narod danas ima najnerazvijeniju državotvornu svijest na ovim prostorima i da je zbog neadekvatnog odgovora političkog i intelektualnog establišmenta, često doveden u situaciju da ima probleme i tamo gdje ih, u principu, nema ili barem ne bi trebalo biti.  

 

(FENA/ad)

 

BLIN
KOMENTARI