Koliko može koštati čaša cijeđenog soka od naranče, dva jaja (kajgana), malo kruha i kava? Ako pripremate takav doručak kući, stajat će vas najviše 7-8 kuna, kolika je vrijednost tih namirnica. I bit će to sasvim pristojan doručak.

Poželite li sve to doručkovati na nekom našem običnom gradskom „štekatu“ na Jadranu, eh, onda je cijena istog tog doručka lijepih 120 (oko 32 KM) pa čak i do 180 kuna (nešto manje od 50 KM), ovisno o tome kako se jaja pripremaju. Jer, kajgana, jaje na oko ili „ham and eggs“ je valjda nadasve složen i zahtjevan kulinarski zahvat pa ga zato treba tako puno platiti.

- Dobro, neka su u njegovu cijenu uračunati rad konobara, najam javne površine, struja, voda, duševne boli vlasnika, PDV i tko zna što još, ali marža na tom doručku uvijek je najmanje 300-400 i više posto. Jesmo li mi skroz poludjeli? - pita se glasno u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju ugostitelj koji s nevjericom promatra kolege s cjenicima čije cifre sežu do neba i više ne graniče s bezobrazlukom, nego jesu pravi pravcati bezobrazluk.

Istovremeno, međutim, kada dolazi organizirana grupa gostiju na proputovanju ili u razgledu grada ili mjesta, ti isti ugostitelji spremni su agencijama ponuditi obrok za te goste s tri slijeda (predjelo, glavno jelo i kolač) za nevjerojatnih 50 ili 70 kuna!

Kasno ljeto

Po tome je doručak dvostruko skuplji od ručka, a gosti ni jednim ni drugim obrokom nisu zadovoljni. Doručkom zato što je preskup, a ručkom zato što za taj novac objektivno ne mogu dobiti ništa što bi se moglo nazvati kvalitetnim obrokom.

U isto vrijeme dok se puno ozbiljnih ugostitelja, pa i službena turistička politika, trude oblikovati ponudu u kojoj je gastronomija dodana vrijednost našem turizmu, dok prve Michelinove zvjezdice već krase naše vrhunske restorane, deseci tisuća gostiju prolaze Jadranom uz prejeftini obrok od friganih odmrznutih skuša sa salatom od ribanog kupusa, što im se u programu boravka predstavlja kao „mediteranski riblji ručak“.

Nije stoga čudno da se dio gostiju koji putuju prema jugu u organiziranim dolascima, a koji u kasnom ljetu stižu u sve većim skupinama, donedavno sve češće odlučivao poneki obrok pojesti u susjednoj BiH državi, gdje su cijene višestruko niže.

I doista, za doručak sličan našemu s početka teksta, u Neumu će se platiti najviše 40 kuna. Ali zato se ručak koji se tamo donedavno skupinama azijatskih gostiju na proputovanju za Dubrovnik nudio za samo 6 eura (?!), sada već i u Neumu ne može naći ispod 10 eura.

Što uopće naši i neumski ugostitelji mogu ponuditi gostima za manje od 10 eura, odnosno 70 kuna, pitamo iskusnog ugostitelja iz Dubrovnika.

- Ništa dobro, vjerujte mi. Jedini kojima se to isplati su oni ugostitelji koji i ne zaslužuju da ih se tako zove, koje ja zovem „mikrovalni ugostitelji“. Oni masovno kupuju gotova smrznuta jela koja stižu zapakirana kamionima- hladnjačama prema Jadranu iz Zagreba.

U restoranu se samo stave u mikrovalnu i serviraju gostu, i to je trend koji je ove godine uzao puno maha. Samo tako netko može dati tri slijeda za 70 kuna. To obično bude nekakva pohana piletina s bižima i mrkvom, salata i kolačić. Sve smrznuto, pa odmrznuto i gotovo u 10 minuta.

Ali, nisu problem gosti, kako se to kod nas često javno govori. Ne traže gosti tako niske cijene obroka, nego neke agencije koje ih dovode i organiziraju im boravak. One stišću ugostitelje za sve nižu cijenu kako bi im ukupan aranžman bio konkurentniji. Ali, postoje i agencije koje su spremne platiti gostima obrok koji vrijedi i ukusan je i cijena im nije problem – kaže nam ugostitelj s juga.

Oderu i nestanu

Na upit gdje onda ipak te stotine tisuća gostiju jedu takve jeftine obroke, odgovara kako je sve više ugostitelja koji serviraju odmrznuta gotova jela.

- Nema šanse da ugostitelj u kuhinji od 6 metara kvadratnih i s jednim kuharom posluži 30 gostiju na terasi istovremeno s različitim toplim jelima, to je čista prijevara. To mogu samo ovi „mikrovalni“ ugostitelji. Neki čak odlaze u velike trgovačke centre i kupuju gotova jela i to serviraju, svašta se danas kod nas zove ugostiteljstvom. Puno je tu zalutalih koji na brzinu žele zaraditi.

A najveći problem nisu oni, nego ustanove koje im daju dozvole za rad u takvim uvjetima i ne provjeravaju što oni stvarno poslužuju u odnosu na svoju registraciju. Ne možete vi u kuhinji veličine prosječne kućne kupaonice nuditi pizzu, lignje, meso na grillu, školjke, riblje plate...

Gdje ste to sve pripremili, gdje to sve čuvate i u kakvim uvjetima u tako skučenom prostoru?! To je sve brzo odmrznuto, iz mikrovalne pećnice, eto odakle. Ne idu hladnjače sa smrznutim jelima tako često prema Jadranu bez veze. Imaju ovdje puno svojih kupaca – ogorčeno nam govori splitski ugostitelj, koji tvrdi da se nikome ne isplati poslužiti tri slijeda za 70 kuna ako stvarno kuha tu hranu.

Normalna cijena za obrok takve vrste je 20 eura, kaže, i za tu cijenu se može raditi da budu zadovoljni i gosti i ugostitelj. Za taj iznos gosti mogu dobiti za predjelo špagete frutti di mare, glavno jelo je orada iz ribogojilišta s blitvom i krumpirom i za desert tiramisu. Gosti su tim jelovnikom prezadovoljni i nikada se ne žale na cijenu od 20 eura. Ali za upola od toga može se samo varati u tri tanjura - objašnjava nam svoje iskustvo ugostitelj iz Šibenika.

- To je sramota za naš turizam jer to su ugostitelji koji rade samo ljeti, oderu ljude i nestanu, briga njih hoće li se gost vratiti, oni će dogodine raditi nešto drugo ako ne bude turizma - zaključuje ogorčeni Šibenčanin u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

 
Kad od turista naprave lignjuna

Iskusni ugostitelji tvrde da treba zaobilaziti restorane koji nude prevelik izbor potpuno različitih jela jer je teško povjerovati da su baš svakog dana sve namirnice iz jelovnika svježe. Osim toga, ako prilozi nisu od sezonskog povrća, znak je to da se radi sa zaleđenim ili konzerviranim namirnicama koje nisu loše, ali ugostitelj na to mora upozoriti gosta.

O ribi iz leda kao uobičajenoj ponudi ne treba ni trošiti riječi, a najčešća prijevara je lignjun koji se pržen, na kolutiće prodaje kao lignja. Lignja je u nabavi skuplja 7 puta od lignjuna pa se samo na kilogram odmrznutog lignjuna prodanog za lignju zaradi po 500 kuna.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)