Izvor: slobodnaevropa.org

Piše: Predrag Zvijerac

Za sve muslimane u svijetu zekat je jedan od pet stupova islama i stroga vjerska obaveza (šart), pored šehadeta (svjedočenja da je Allah jedan i da je Muhamed božji rob i poslanik), namaza (dnevnih molitvi - klanjanja), posta u ramazanu i hadža (hodočašća u Meku za one koji si to mogu priuštiti).

Prema pojašnjenju iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ u BiH), zekat znači "čišćenje imetka od nečistoća kao pripreme za njegov rast, napredak i uvećavanje" i "obavezan je samo onim imućnim muslimanima koji imaju višak imovine preko tačno utvrđenog iznosa", te je "institucionalno prikupljanje i raspodjela zekata jedino autentično i ispravno rješenje, utemeljeno na praksi Muhammeda, a.s., i prve zajednice muslimana". U više navrata su iz IZ u BiH naglasili i da "negiranje zekata znači izlazak iz vjere".

"Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini od svoga osnivanja prikuplja zekat. Vremenom se taj proces razvijao kroz uvođenje posebnog ureda, ali je institucionalno prikupljanje zekata oduvijek bilo pravo legitimnog predstavnika muslimana i to izdvajanje se smatralo jednim od pet temelja vjere - islamskih šarta", saopćili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda za zekat pri Rijasetu IZ u BiH.

To znači da ga mora platiti svaki musliman koji posjeduje imovinu u vrijednosti nisaba (određena količina imovine) ili veću od toga i iznosi 2,5 posto pojedinačno na svaku imovinu u vrijednosti cijene 91,6 grama zlata koja se danas računa prema cijeni na svjetskim berzama. Plaća se i na određeni broj grla stoke, količine proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i slično. Ovaj svojevrsni "vjerski porez" plaća se praktično na sve osim na imovinu koja služi za osnovne potrebe, poput kuće za stanovanje, alata ili stručnih knjiga.

Što se tiče sadekatu-l-fitra, među muslimanima u BiH poznatiji kao "vitre", za njega se kaže da se njima "čisti ramazanski post", a plaća se po članu porodice. Obračunava se i na malodobnu i na odraslu osobu, muško i žensko, umobolno i zdravo, bez obzira da li postila ili ne, u novčanoj protuvrijednosti vlastite dnevne ishrane. Koliki su to iznosi, IZ u BiH određuje periodično pa je sredinom 2019. godine granica određene imovine iznad koje se plaća zekat postavljena na 6.640 maraka (oko 3.400 eura), dok se za "vitre" kreće od sedam maraka (oko 3,6 eura) do oko 40 maraka (20,5 eura) po članu porodice, ovisno živi li vjernik u BiH ili je dijaspora i u koju od tri kategorije pripada.

Da bi pojednostavili obračun zekata koji se smatra vjerskom obavezom, na službenoj stranici postoji i "zekat kalkulator", web-aplikacija sa svim detaljima potrebnim za izračun. Najčešće se uplaćuje u vrijeme ramazana, mjeseca u kojem muslimani poste, odnosno do Ramazanskog bajrama koji je ove godine u zemljama Zapadnog Balkana bio 4. juna.

Odgovornosti vjernika i legitimitet zajednice

Godine 1969, u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), Gazi Husrev-begova medresa (srednja islamska škola) u Sarajevu upala je u financijske probleme, a iz IZ u BiH često ističu kako u tom vremenu ne bi preživjela bez dobrovoljnih priloga vjernika.

Zekat se danas uplaćuje u Fond Bejtu-l-mal (arapski: "kuća novca/bogatstva", u vrijeme islamskih kalifata i sultanata trezori u koje se sakupljao zekat i iz kojih se pomagalo siromašne i financirale škole).

"Što se tiče zemljama bivše Jugoslavije – Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo - tamo gdje djeluju mešihati IZ u BiH, tj. u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji zekat se ubire na identičan način i prema istim propisima i procedurama", pojasnili su za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Iz zvanične organizacije muslimana u BiH ističu da običnu sadaku (milodar) svako može dati kome hoće i koliko hoće i da nema grijeha, čak i ako se da ljudima koji je ne zaslužuju, ali da je kod pitanja zekata i sadekatu-l-fitra odgovornost mnogo veća jer se kod zekata radi o čišćenju imovine pa pogrešnim izvršavanjem ove obaveze musliman riskira da onečisti svoju imovinu.

"Nije pitanje da li je samo bolje (da Islamska zajednica u BiH prikuplja i raspoređuje zekat), nego se radi o tome da se zekat po islamskim propisima razlikuje od drugih oblika dobrovoljnog davanja po tome što se radi o obaveznom izdvajanju koje se prikuplja institucionalno i u zajednički fond tzv. bejtu-mal. Iz tog fonda se sredstva troše samo za Kur'anskim tekstom definisane kategorije. Zato o toj raspodjeli u Islamskoj zajednici pored Rijaseta i Sabora brine i Vijeće muftija IZ u BIH kao vrhovni vjerski organ", kazali su za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Dalje navode da "pitanje zekata i sadekatu-l-fitra spada u domenu vjerskog naučavanja, tumačenja i praktične primjene islamskih propisa i normu u zajednici muslimana".

"Zekat je jedan od pet stubova vjere. On je od vremena Poslanika, a.s. preko hazreti Ebu Bekra pa do osmanskih halifa bio suvereno pravo ulu-l-emra muslimana (institucionalnog predstavnika zajednice vjernika, op.a.) koji je odlučivao o različitim modelima njegovog prikupljanja i distribucije. IZ u BiH ne može odustati od ovoga prava koje je od šejhu-l-islama i halifa preneseno na instituciju reisu-l-uleme, jer bi to značilo odustajanje od legitimiteta Islamske zajednice", kazali su za RSE iz Ureda za zekat, dodavši da se IZ u BiH "ne može ovog prava odreći jer bi se time odrekla svog izvornog vjerskog karaktera i temeljnog ustavnog određenja".

"Zato to nije samo pitanje finansijske održivosti Islamske zajednice, nego njenog legitimiteta i autoriteta", naglasili su u odgovoru za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Sudeći po broju priopćenja, oglasima na stranicama službenog glasila IZ u BiH i njihovim elektronskim i digitalnim medijima, ali i plakatima po ulicama u BiH, mjesec ramazan, po gregorijanskom kalendaru od 6. maja do 6. juna 2019. kad je bio prvi dan Ramazanskog bajrama, bit će zabilježen po vjerojatno najvećoj (i medijskoj) kampanji u kojoj se pozivalo na plaćanje zekata. Istovremeno se pozivalo i na uplatu sadekatu-l-fitr, što je vrsta milodara u iznosu jednodnevne hrane.

Tokom maja i početkom juna 2019. izdano je i nekoliko saopćenja iz IZ u BiH u kojima se navodi da neki pojedinci i time krše fetvu/zakonsku izjavu u islamu poglavara IZ u BiH i nelegalno sakupljaju zekat i sadekatu-l-fitr.

To je dovelo čak i do međusobnih javnih prozivanja između IZ u BiH i jedne privatne televizije oko prikupljanja tih sredstava, a u raspravu su se na forumima uključili brojni čitaoci zauzimajući ili stranu IZ u BiH ili stranu onih koji smatraju da nije posao IZ u BiH prikupljanje i raspodjela zekata te posebno sadekatu-l-fitr koju muslimani u BiH nazivaju "vitre". Iz IZ u BiH odbacuju komentare koji se mogu čuti i pročitati, poput onog da od prikupljenog zekata i "vitri" "hodže sebi kupuju bijesna auta" i pojašnjavaju od čega se isplaćuju plaće imamima i drugim službenicima IZ u BiH, a posebno ukazuju na činjenicu da BiH ne poštuje vlastite zakone zbog čega su svi vjerski službenici, ne samo IZ u BiH, uskraćeni za određena prava.

"Imamima se plata u pravilu isplaćuje od članarine koju plaćaju svi članovi IZ u BiH. Islamska zajednica nema potpisan ugovor s državom koji bi precizirao obaveze države prema nama. ZAKON o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH predviđa da država vjerskim službenicima svih vjerskih zajednica uplaćuje zdravstveno i penziono osiguranje ali se to nikada nije implementiralo", naglasili su u odgovoru iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Iznad koje vrijednosti imovine se plaća zekat?

I dok je granica određene imovine iznad koje se plaća zekat IZ u BiH postavila na 6.640 maraka (oko 3.400 eura), IZ u BiH je davaoce/obveznike sadekatu-l-fitra (cijena jednodnevne hrane,) podijelila na dijasporu i lokalne te u tri kategorije od sedam maraka za vjernike u BiH (10 eura za dijasporu), 10 maraka (15 eura za dijasporu) te 20 maraka za vjernike u BiH (20 eura za dijasporu).

"To je manje više vjerničkoj populaciji poznato, ali radi šire javnosti razlika je u tome što je zekat obavezan samo onim imućnim muslimanima koji imaju višak imovine preko tačno utvrđenog iznosa odnosno nisaba i što se ubire institucionalno, dok je sadekatu-l-fitr posebno izdvajanje koje se vezuje za ramazanski post i koji se već nekoliko decenija također organizovano skuplja kroz Islamsku zajednicu u BiH. Sadaka je dobrovoljni prilog koji može izdvojiti svaki musliman svakome onome za koga on smatra da je potreban pomoći i za koji islamski propisi ne predviđaju organizovano prikupljanje niti podjelu", pojasnili su za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Desetak miliona godišnje

Fondom Bejtu-l-mal upravlja Rijaset kao najviši izvršni organ IZ u BiH kojem je na čelu reisu-l-ulema kao poglavar muslimana u BiH, njegov zamjenik i direktori pet posebnih uprava. Koliki je odziv tek će se kasnije izračunati.

"Izvještaji o prikupljenom iznosu zekata i sadekatu-l-fitra i njegovoj distribuciji se svake godine zajedno sa izvještajem o radu i budžetom Islamske zajednice u BiH predstavljaju na usvajanje Saboru IZ u BiH kao vrhovnom predstavničkom organu muslimana i IZ u BiH. Naravno, treba znati da postoji razlika između bejtul-mala tj. sredstava koja se skupe od zekata i budžeta IZ u BiH, ali i jedno i drugo su transparentni i dostupni predstavnicima muslimana u organima Zajednice", kazali su za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

Na pitanje koliko je u Fond Bejtul-mal prikupljeno tokom 2018. ili 2017. godine smo ostali bez odgovora, ali prema posljednjim dostupnim i na zvaničnim internetskim stranicama IZ u BiH javno objavljenim podacima za 2015., na račun ovog fonda u BiH je tad uplaćeno nešto više od 12,7 miliona maraka (oko 6,5 miliona eura). Zajedno s organizacionim jedinicama IZ u BiH u Srbiji-Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji taj iznos se penje na oko 14 miliona maraka ili oko sedam miliona eura.

Što se tiče iznosa prikupljenog samo u BiH, on je u 2015. godini za 1,7 miliona maraka (oko 870.000 eura) viši nego godinu ranije. Muslimani u BiH su na ime zekata (svojevrsni porez na imovinu) uplatili oko četiri miliona maraka (oko dva miliona eura), na ime sadekatu-l-fitra (iznos jednodnevne hrane) gotovo 4,5 miliona maraka (oko 2,3 miliona eura) dok su muslimani iz BiH u dijaspori ukupno uplatili oko 3,7 miliona maraka (blizu 1,9 miliona eura).

Gledajući regionalno, najviše je prikupljeno u Sarajevu - oko 1,3 miliona maraka (blizu 666.000 eura) ili pet puta više nego u Tuzli gdje je sakupljeno oko 277.000 maraka (oko 142.000 eura).

Što se tiče dijaspore, iz Sjeverne Amerike (SAD i Kanada) je uplaćeno oko 1,3 miliona maraka (blizu 685.000 eura), a slijedi ju Njemačka s oko pola miliona maraka (oko 250.000 eura). Usporedbe radi, 1996. kao prve poslijeratne godine uplaćeno je oko 1,4 miliona (tadašnjih njemačkih) maraka (od čega oko milion maraka iz inozemstva), 2000. godine je uplaćeno oko 2,5 miliona (oko milion iz inozemstva), a 2004. oko 3,5 miliona maraka (oko 950.000 iz inozemstva).

Što se tiče raspoređivanja, ono je određeno pa se 70 posto novca prikupljenog u BiH uplaćuje u spomenuti Fond Bejtu-l-mal kojim upravlja Rijaset IZ u BiH iz kojeg se financiraju obrazovne institucije IZ u BiH, povratnici te socijalno ugroženi.

Medžlisima, nižim organizacijskim cjelinama u kojima se sakuplja ovaj novac i kojih je ukupno 88 u BiH, ostaje 25 posto za vjersko-prosvjetni rad, a pet posto ostaje muftijstvima kojih je ukupno devet i čini ih više medžlisa.

Od novca prikupljenog u dijaspori muslimana iz BiH, 40 posto ostaje za rad tamošnjih zajednica, a 60 posto se uplaćuje u Fond Betu-l-mal u BiH.

Koliko je čovjeku dovoljno za život

Sam iznos na koji i iznad kojeg se plaća zekat IZ u BiH kvartalno se određuje. Od marta do početka juna taj iznos je 6.640 maraka (3.405 eura). Do tog iznosa se, kako je saopćeno iz IZ u BiH, došlo na osnovu vrijednosti 91,6 grama zlata na svjetskoj berzi plemenitih metala u New Yorku.

Pod imovinom se, osim novca u spomenutoj vrijednosti, podrazumijeva i zlatni nakit ili posuđe (težine od 91,6 grama i više) te srebrni nakit ili posuđe čija težina prelazi 641,5 grama čija je vrijednost oko 550 maraka ili 282 eura.

Tu su i pozajmice, vrijednosni papiri, dionice i slična primanja u vrijednosti 6.640 maraka i više, trgovačka roba u toj ili višoj vrijednosti, udjeli u vlasništvu u kompaniji te ili veće vrijednosti i na sve spomenuto kao zekat se plaća po 2,5 posto za svaku stavku. Ako neki musliman ima na računu 100.000 maraka (oko 51.100 eura), za zekat izdvaja 2.500 maraka (oko 1.270 eura)

Isti postotak se plaća se i na zaradu od kirije, odnosno na bilo koji iznos koji osoba zaradi od iznajmljivanja nekog prostora.

Osim toga, ukoliko neko ima 30 do 40 grla goveda, dužan je izdvojiti jedno goveče, ako ima 40 do 50 goveda mora izdvojiti jedno june, ako ima 60-70 goveda izdvaja dvoje junadi… Ako neko ima 40 do 120 ovaca ili koza onda izdvaja jednu ovcu ili kozu, od 120 do 200 dvije…

Zekat se daje i na sve poljoprivredne proizvode ("sve što izraste iz zemlje"), a po nekim tumačenjima i na pčelinje proizvode, ribu i morske plodove pa i duhan. Plaća se nakon žetve ili ubiranja proizvoda.

Izdvaja se pet posto (uzgajanje uz vještačko navodnjavanje), 7,5 (i prirodno i vještačko navodnjavanje) te 10 posto (poljoprivredni uzgoj uz prirodno navodnjavanje) "svega onog što prelazi osnovne potrebe onog koji plaća zekat".

Na sve minerale i rude, od soli preko uglja i šljunka sve do nafte plaća se 20 posto od dobiti ostvarene nakon oduzimanja svih troškova uključujući i plaćanje koncesije, isplatu plaća i poreza državi. Pitanje je na čiji račun muslimani uplaćuju zekat ili gdje dovoze stoku i poljoprivredne proizvode.

"Zekat na poljoprivredne proizvode u islamskom pravu ima posebne propise i njegovo institucionalno prikupljanje i distribuiranje se provodi u skladu sa tim posebnostima. Na tome se još uvijek radi", kazali su za RSE iz Ureda za zekat IZ u BiH.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)