Načelnik Ilidže Senaid Memić rekao je za novinsku agenciju Patria da će zatražiti rušenje najmanje 2.000 objekata na područje te općine, nakon što ne uspijeva da postigne dogovor sa kantonalnim vlastima o tome na koji način uvesti u pravo bespravno sagrađene objekte.
Memić je rekao da je za oko 1.800 vlasnika nekretnina na području Ilidže istekla privremena dvogodišnja dozvola za priključak na električnu energiju, ali da kantonalne vlasti odbijaju iznaći stalno rješenje za te objekte, čime je dovedena u pitanje i njihova daljnja sudbina.
„Tražit ćemo da se svim tim objektima isključi električna energija, da im se ukine priključak na vodu i na koncu da se ti objekti i sruše“, rekao je Memić, dodajući da već neko vrijeme, zajedno sa ostalim općinskim organima, pokušava nelegalno izgrađene objekte uvesti u pravo, naplatiti rentu od vlasnika tih objekata koju su platili i vlasnici legalno izgrađenih objekata, ali da taj proces blokira Kanton Sarajevo.
Memić je rekao da sve vrijeme vlasti sa većih instanci od Ilidže traže da se pridržava isključivo postojećih zakona, koji su kruti i koji ne poznaju kompromis, što koči razvojne procese na Ilidži.
„Nema problema, ako ne žele prilagođavati zakon potrebama lokalne zajednice, ako ne žele sve te ljude uvesti u pravo, prilagoditi im kanalizaciju, otpadne vode i drugu infrastrukturu, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da porušimo sve te objekte pa neka onda političari koji sjede u Skupštini Kantona Sarajevo objasne građanima kako je došlo do toga“, rekao je Memić.
On optužuje čelne ljude Kantona da se prema općini Ilidža, koja je jedna od najrazvijenijih općina u Federaciji, ponašaju kao da je Ilidža geto.
„Nama nije dozvoljeno da živimo slobodno, nije nam dozvoljeno da upravljamo svojom općinom“, rekao je Memić.
Načelnik Ilidže ističe da je „pola općine“ Ilidža proglašenom vodozaštitnom zonom prvog, drugog, trećeg i četvrtog stepena, što prema shvatanjima kantonalnih vlasti znači i apsolutnu zabranu života u tim zonama.
„To je nemoguće ispoštovati“, rekao je Memić.
On kritizira da Kanton eksploatiše tu lokalnu zajednicu više od 20 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i uspostave kantona u Federaciji, ali da Kanton zauzvrat ne pomaže razvoju ove općine, zbog čega on i diže svoj glas u ime svih građana.
Naveo je primjer da je Općina Ilidža pristala da Kanton osnuje posebnu firmu koja će upravljati Vrelom Bosne, kao velikim bogatstvom Ilidže. Jedini uvjet da u toj firmi budu uposlene osobe sa područja Ilidže Kanton nije ispoštovao.
„Kanton Sarajevo se prema Ilidži ponaša na način kakav je status imala Varšava u doba Drugog svjetskog rata“, kaže profesor Memić.
'NEPRAVILNOSTI KOD OTKUPA ZEMLJIŠTA'
Kao dodatni problem na Ilidži čelni čovjek te lokalne zajednice ističe to što Kanton Sarajevo već godinama vlasnicima poljoprivrednih parcela u vodozaštitnim zonama na Ilidži obećava otkup privatnog zemljišta, ali ističe da je do danas otkupljena tek jedna parcela veličine oko četiri dunuma, dok je otkup druge, manje parcele u pripremi.
Načelnik, uz sve, ne krije sumnju da kod kupovine te dvije parcele postoje elementi krivičnog djela, jer, kako je rekao, Kanton je za te dvije parcele „izdvojio enormno visoke cijene“, odnosno mnogo veće cijene od tržišne vrijednosti.
„Kanton otkupu zemljišta u vodozaštitnoj zoni na Ilidži pristupa parcijalno, sa različitim aršinima prema građanima“, kaže profesor Memić.
(Nap.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)