Njemački trgovinski lanac Lidl je, dva mjeseca nakon ulaska u Srbiju, uzdrmao tržište maloprodaje, preuzevši od konkurencije tri do četiri posto udjela u maloprodaji, ali je više ugrozio male trgovine nego "velike igrače", objavili su u ponedjeljak beogradski mediji. 

Prema ranijim procjenama državnog Povjerenstva za zaštitu konkurencije, prognozirano je da će Lidl vrlo brzo zauzeti od 5-7 posto tržišta u Srbiji i tako umanjiti udjele vodećih lanaca, belgijskog Delhaizea, koji je 2016. po prihodima od lanca trgovina Maxi imao 21 posto prihoda ukupnog tržišta, te Merkatora, u čijem su sastavu IDEA, kao srpski pandan Konzumu, te megamarketi Roda, s ukupno 16 posto. 

Neovisni stručnjaci i ekonomisti tvrdili su, kada je Lidl došao u Srbiju, da bi vodeća njemačka maloprodajna kompanija, poslije godinu ili dvije u Srbiji mogla preuzeti 10 do 15 posto tržišta, što je postotak do kojeg je Lidl u većini drugih država stizao nakon 10 godina poslovanja. 

"Lidl je strategijom povoljnih cijena u kratkom roku uspio privući mnoge potrošače u Srbiji. Dobra stvar za kupce je i to što su i drugi odgovorili sličnom mjerom - obaranjem cijena", ocjenjuje Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja i ukazuje da je cjenovni pad bio prva mjera i na cjenicima konkurentskih tvrtki kada je Lidl počeo poslovati u Srbiji. 

Đogović drži očiglednim da je njemački trgovinski lanac "dobro proučio srpsko tržište prije nego je došao". 

"Fokus su stavili na niske cijene, a sve ostalo - uključujući odnos kvaliteta – cijena, to su im sporedne stvari", ocijenio je Đogović za list Danas, naglašavajući kako je zbog niske kupovne moći građana Srbije obaranje cijena najjača adut kojim "lako mogu parirati svim ostalim konkurentima". 

Đogović ukazuje da "ukupno 19 trgovina Lidla u 14 gradova" ne može u velikoj mjeri "pokvariti poslovanje najvećim igračima". 

"Otrgnut će im dio prihoda, to svakako, ali ih neće zatvoriti", kaež Đoković ocjenjujući kako zbog toga mogu strahovati samo male trgovine, "trgovine u susjedstvu", kakvih je u Srbiji skoro 80 posto. 

"Svugdje dolazi do okrupnjavanja kapitala, tako da male trgovine, ako žele preživjeti, moraju izabrati drukčiju ponudu", sugerira Đogović. 

Predsjednik Nacionalne asocijacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da je dobra stvar za potrošače u Srbiji što su dolaskom Lidla pale cijene u prosjeku za 20 posto, prenosi Hina. 

Prema podacima istraživanja srbijanskog Povjerenstva za zaštitu konkurencije, u Srbiji dominiraju belgijski Delhaize i Merkator, a 10 najvećih trgovinskih lanaca u Srbiji, bez Lidla, zauzima 55 posto u ukupnom trgovinskom prometu na srbijanskom tržištu.  

(FENA/mr)