Izvor: Al Jazeera Balkans
Piše: Tomislav Šoštarić
Dok su stizale informacije o blizu 200.000 praznih postelja u turističkim destinacijama u kolovozu i spuštanju cijena kako bi se one popunile, a najnovije brojke govorile o kraju dvoznamenkastih postotaka rasta hrvatskog turizma koji je godinama rušio rekorde, u vladajućim političkim krugovima i među turističkim djelatnicima ne manjka razočarenja te se počelo šaputati kako je turizam podbacio.
No, hrvatski turistički stručnjaci kažu kako se stvari vraćaju u normalu jer stalan dvoznamenkasti rast nije bio realan i održiv te se to moglo očekivati.
Turistički konzultant Siniša Topalović iz tvrtke Horwath HTL kaže da je ovo godina otrježnjenja.
'Kratkovidnost' došla na naplatu
- Nakon protekle dvije do tri godine kada je turizam Hrvatske proživljavao, niti kriv niti dužan, period pozitivnog prelijevanja potražnje zbog političkih nestabilnosti ili terorizma u do tada nadmoćnijim konkurentima poput Turske, Grčke, Egipta, Tunisa i Maroka. I unatoč svim upozorenjima kako takva situacija nije rezultat vlastitog djelovanja, nego dominantno globalnih kretanja, te samo manjim dijelom rezultat internih aktivnosti na stvaranju novih turističkih proizvoda i selektivnom podizanju kvalitete, ovaj period nije iskorišten za korjenite promjene dominantno rentnog modela hrvatskog turizma - ističe Topalović.
Protekle godine, kaže, nisu iskorištene za stvaranje odnosa temeljenog na kvaliteti niti fer odnosu vrijednosti za novac pa je propuštena prilika za stvaranje emocionalne povezanosti i lojalnosti novih gostiju koji inače ne bi došli u Hrvatsku da nije došlo do nestabilnosti na Mediteranu.
Tako je, navodi, oporavkom konkurencije na naplatu došla kratkovidnost - privatni sektor je očekivao da može i ove godine ići sa cijenama iza kojih ne stoji adekvatna kvaliteta usluge i puniti kapacitete, a javni sektor nije u periodu 'blagostanja' radio na stvaranju uvjeta za podizanje kvalitete, efikasnijem upravljanju turizmom, stvaranju bolje investicijske klime, povećanju hotelskih kapaciteta i drugih važnih komponenti turističkog lanca vrijednosti.
Podaci za srpanj, kaže, sugeriraju kako je ukupan promet u odnosu na prošlogodišnji stagnirao, a u određenim destinacijama bio i u minusu. Trend je nastavljen i u kolovozu pa je i u samoj špici sezone bilo praznih soba, što je bilo teško zamisliti protekle dvije godine.
Uspjeh može biti manji broj turista, ali veći prihodi
Prve procjene ukazuju na pad potražnje u kolovozu od tri do pet posto u hotelima, dok su cijene uglavnom zadržane ili blago korigirane. U privatnom smještaju također se može očekuje pad potražnje, tim više što je istovremeno opet došlo do značajnog rasta novog smještaja.
Nije se radilo na zadržavanju radne snage kada je još bila raspoloživa, privatni smještaj je nekontrolirano 'eksplodirao' i ušao u zonu značajnog viška ponude, što je utjecalo na snižavanje, kaže, ionako povoljnih cijena.
Hrvatska, navodi, nema adekvatnu strategiju koja bi jasno i prilagođeno situaciji definirala što je budućnost sektora i kako do toga doći.
Topalović: Raslo se samo fizički |
U budućnosti, kaže Topalović, valja računati na teže tržišne uvjete, posebice u segmentu niže i srednje kvalitete gdje Hrvatska, kaže, ne može konkurirati značajno povoljnijim konkurentima s njihovom kvalitetnijom smještajnom strukturom, više hotela i resorta.Neodrživost dvoznamenkastog rasta, poput 13 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja 2017. u odnosu na 2016., očigledna je, ističe, u činjenici da se raslo samo fizički, a sve ostale funkcije to nisu pratile.- Još prošle godine smo kalkulirali da je u samoj špici sezone bilo više od 200.000 ljudi dnevno od maksimalnog kapaciteta koji bi se mogao smatrati maksimalnim nosivim turističkim kapacitetom obale. Još smo prošle godine ukazivali na činjenicu da destinacije nisu bile spremne fizički za toliki broj posjetitelja pa je dolazilo do velikih prometnih čepova, nemogućnosti hitnih službi da pravovremeno reagiraju zbog gustog prometa i neprohodnosti cesta, pa sve do kratkoročnih problema s osnovnom infrastrukturom poput vodoopskrbe, pucanja kanalizacijskih cijevi i sličnih problema. O niskoj kvaliteti i prevelikim gužvama na plažama, nedovoljnom broju parkirnih mjesta i ostalim banalnostima, ne treba niti trošiti riječi |
- Ove godine stagnacija možda i nije toliko loša. Ona će, na još uvijek relativno nježan način, upozoriti na goruće probleme koje treba neodgodivo adresirati i početi ih hitno rješavati. U konačnici, sama strategija treba definirati što je uspjeh za hrvatski turizam. To možda može biti i manji broj turista i noćenja, ali veći prihodi - zaključuje Topalović.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, kaže kako se bilježi blagi rast u odnosu na 2017., no ako se uzme u obzir rast smještajnih kapaciteta više od šest posto, realno se bilježi stagnacija, odnosno blagi minus.
'Upravljati budućnošću, a ne da se ona događa'
- Najveći rast i smještajnih kapaciteta i dolazaka i noćenja ove je godine zabilježen u obiteljskom smještaju. Posljedica je blagi pad ukupno ostvarenog prihoda po smještajnoj jedinici. Ako imamo na umu da je prosječni prihod po smještajnoj jedinici u Hrvatskoj i do sada bio 25-35 posto niži od država u okruženju, a s ovakvim trendovima bit će još niži - kaže Ostojić.
U izvješću o koristima niske stope PDV-a za stvaranje novih radnih mjesta i konkurentnost u EU-u ističe se, kaže, kako je primjerena porezna politika ključni element za jačanje konkurentnosti turizma EU-a. A u Hrvatskoj je došlo do povećanja PDV-a u turizmu umjesto dovođenja na razinu konnkurentnih zemalja, povećanja nautičkih te boravišne pristojbe.
- Zbog toga smatramo da je prvi korak smanjenje stope PDV-a na 10 posto koja će se pozitivno odraziti na povećanje plaća zaposlenima i investicije. Naravno, to je prva mjera koju bi trebale pratiti i ostale oko kojih bi bilo dobro da se potakne dijalog i napravi konsenzus ključnih dionika u turizmu na čelu s Ministarstvom turizma i čitavom Vladom.
Održivi turizam, kaže, moguć je samo u uvjetima dobrog upravljanja, a stagnacija nikada nije dobra jer ne omogućuje razvoj.
Ostojić: Mijenjati poreznu politiku |
Kod hotela i kampova, kaže Ostojić, rast bilježe objekti viših kategorija, dok oni u koje duže vrijeme nije ulagano imaju tržišnih problema. Takvi trendovi, navodi, u suprotnosti su sa strategijom razvoja koja je zacrtala potrebu rasta udjela hotelskog smještaja više kategorije s ciljem povećanja prihoda, ali i bržeg razvoja destinacija.- No, zbog nekonkurentnih uvjeta za investiranje, mi smo u situaciji da hotelski smještaj čini svega 15 posto ukupnih smještajnih kapaciteta. Takva situacija hrvatski turizam čini sve nekonkurentnijim i previše ovisnim o suncu i moru.Vrijeme visokih stopa rasta definitivno je prošlo, a s oporavkom tržišta u okruženju rast se, ističe, može očekivati samo strateškim pristupom razvoju, novim investicijama u kvaliteti smještaja i ponude i jačanju konkurentnosti.- Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti u putovanju i turizmu 2017. Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska je na samom začelju prema kriteriju utjecaja oporezivanja kao poticaja zapošljavanja i investicija u turizmu, rangirani smo na 132. odnosno 130. mjestu od 136 država svijeta. Iz toga proizlazi kako je nužno mijenjati poreznu politiku. |
- Hrvatska ne treba stagnirati niti za to ima ikakvog razloga. Hrvatska treba upravljati svojim resursima - prirodnim, ljudskim i gospodarskim - i kada to uspijemo bit ćemo uspješni. Mi trebamo upravljati svojom budućnošću, a ne dozvoliti da nam se ona događa - zaključuje Ostojić.
Slijedi normalizacija
S druge strane, predsjednik Turističko-poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK) i član Upravnog odbora HGK Franco Palma, kaže kako je sezona dobra i onaj tko smatra da hrvatski turizam može svake godine rasti dvoznamenkastim postocima, ne poznaje turizam.
- Ne možete povećavati s nekakvim dvoznamentkastim postocima sektor u kojem u hotelima imamo po prilici isti broj kreveta svake godine. Ne povećava se broj kreveta, naprotiv, možda se jedino radi na tome da se u hotelima povećava kvaliteta kreveta. Prema tome, barem u noćenjima ne možemo mjeriti rezultat hotelijera. Drugo, kampovi isto tako - i kampovi bilježe negdje kao i prošle godine, što je jako dobro i ne mogu ni kampovi povećavati jer nema dodatnih kapaciteta - navodi Palma.
Jedino se u privatnom smještaju, kaže, pričalo o dvoznamenkastom povećanju, isključivo zbog velikog rasta broja kreveta i bilježenja svih turista.
- Što dalje idemo taj postotak će biti sve manji i manji, svest će se na normalu. I ne možemo govoriti o dvoznamenkastim brojevima jer sektor turizma je takav, on je kao i cijeli mediteranski turizam u konkurenciji i mi jednostavno ne možemo govoriti o tome da ćemo rasti kad smo sedmi i osmi mjesec već 95 posto ili možda i više bili popunjeni.
Cjenovni plafon
Kada se govori o praznim krevetima, napominje da se mora shvatiti da je, što se cjenovne politike tiče, dosegnut plafon i da će se povećanjem cijena gubiti.
 |
- Vraća se Turska, Grčka, arapski Mediteran. U toj općoj konkurenciji na Mediteranu mi se više ne možemo igrati cijenema. Cijene možemo povećavati isključivo kao rezultat investicije dizanja kvalitete. Povećanje cijena u normalnim uvjetima, taj prostor po meni više ne postoji. I tko god je ove godine nešto više povećao cijene, taj se sveo da je u osmom mjesecu trebao ići sa smanjivanjima, popustima i nakon toga su popunjeni i ti kapaciteti.
Sa cijenama se, ističe, pretjeralo u svim segmentima zbog efurije povećanja broja noćenja i interesa posljednjih dvije-tri godine.
Ipak, ističe da je u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina napravljen velik iskorak u povećanju kvalitete, za što veliku zaslugu pripisuje dobroj promociji i lokalnim čelnicima koji su povećali kvalitetu svojih destinacija, no svake godine treba stvarati nove vrijednosti.
- S time da zadnju godinu-dvije počinjemo šepati s možda najvećom komponentom te kvalitete, a to je radna snaga. Tu počinje slijedeći problem, koji je ponovno vezan uz kvalitetnu uslugu koja se u hotelima, kampovima i drugdje pruža - ako nemamo kvalitetne kadrove, onda ćemo tu morati imati isto problema oko cijena".
'Svjetsko prvenstvo' u turizmu
Ako se nastavi trend investicija kao do sada, naglašava, može se očekivati rast u kvaliteti i povećanoj potrošnji, čak i s nešto višim cijenama.
Ističe poslovni angažman privatnog sektora i velikih kompanija u hrvatskom turizmu što su reinvestirale svu dobit, a posebno naglašava ulogu povoljnih kredita HBOR-a koje koriste, što smatra najboljom i možda jedinom dobrom mjerom za turizam u posljednjih 20-ak godina. No, sada kreće borba za svakog gosta.
"Mi praktički u turizmu svake godinje igramo svjetsko prvenstvo, imamo konkurenciju svake godine i to je utakmica koju svake godine odigramo na europskom tržištu".
(AJB/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)