Razgovarao: Sedin Ćenan (Vijesti.ba)

Tokom mandata uglavnom ste se trudili da govorite o onim stvarima koje su u okviru Vaših nadležnosti kao ministra unutrašnjih poslova Federacije BIH. Ipak, vi ste i član Predsjedništva SDA, pa bih da govorimo i o nekim drugim aktuelnim pitanjima.

 
ČAMPARA: Da, svjesno sam se u javnim istupima ograničavao na okvir izvršne funkcije koju obnašam, jer smatram da svako treba raditi svoj posao.

  
Dok s jedne strane čujemo kako je BIH u stanju permanentne krize, s druge se govori o ekonomskom i napretku na euroatlanskom putu. Kakvu biste dijagnozu dali stanju u Bosni i Hercegovini?

 
ČAMPARA: Kriza je jedan od onih dramatičnih termina, na čijoj prečestoj i agresivnoj upotrebi insistira jedan dio medija i interesno povezanih pojedinaca u javnosti, posebno u predizborno i postizborno vrijeme. Onda se tu postavlja pitanje prirode tog motiva, jer građanin Bosne i Hercegovine koji je u krizi, u krizi je nevezano za trenutak u kojem se neko bori za vlast. Ne bih, zato, davao dijagnozu, jer imamo previše dijagnostičara. Podsjetio bih na naše zadatke, čak i u ovo predizborno vrijeme, a među najvažnijim su upravo izgradnja održive i prilagodljive ekonomije, te integriranje u Evropsku uniju i NATO savez. Imamo egzaktne ekonomske pokazatelje ekonomskog napretka kao i evidentni napredak BIH u euroatlanske integracije koji je prije ovoga mandata bio potpuno zaustavljen. Građani ce to sve prepoznati.

 
Kako gledate na mogućnost da u Predsjedništvo BiH budu izabrani Milorad Dodik i Dragan Čović?

 
ČAMPARA: To ne bi bile vesele vijesti za Bosnu i Hercegovinu, ali su odgovorni ljudi u ovoj državi znali držati pod kontrolom i lošije vijesti od te. Milorad Dodik i Dragan Čović žele zasjesti u fotelje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i to je najbolji odgovor na pitanje gdje leži istinska politička moć u našoj državi. Bilo koji političar, vanjskopolitički je vidljiv samo na visokim pozicijama u državnim institucijama vlasti, tako da su Dodikova i Čovićeva retorika, uperene protiv cjelovitosti Bosne i Hercegovine, samo trik namijenjen unutrašnjem, i dijelom regionalnom, političkom tržištu. SDA će znati odgovoriti na ovaj izazov, ukoliko do njega uopće dođe, putem člana Predsjedništva BiH kojeg će i ovoga puta dati.

 
Ponovo se na Balkanu priča o razgraničenjima, aktuelno je pitanje Kosova, Milorad Dodik na sve načine pokušava uvući BiH u tu priču, govori o propaloj državi. Kako to komentirate?

 
ČAMPARA: Ljudi koji su van stvarnosti i koji ne vole svoju zemlju otužno izgledaju. Dodik se bavi Kosovom, dok se građani Banje Luke pet mjeseci bave njim na Trgu Krajine. Građani bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska upitaće se, prije ili kasnije, kako to da Kanton Sarajevo ostvaruje više prihoda po osnovu PDV-a od tog entiteta. Jasno je da Milorad Dodik izostanak sposobnosti upravljanja nadomješćuje verbalnom agresivnošću. Što mu je rezultat slabiji, to mu je retorika agresivnija. Stvarnost je da je Bosna i Hercegovina u svojim granicama, međunarodno priznata sa hiljadugodišnjim kontinuitetom i to će tako i ostati. Dodik, izgleda, nije talentovan da prepozna pobjednički tim, o čemu govori i to da je završio na crnoj listi SAD-a.

 
S druge strane HNS/HDZ predvođeni Draganom Čovićem svečano obilježavaju godišnjice Herceg-Bosne, poručuju da zalaganje za građansku državu vodi BIH u nestanak. Kako gledate na tu politiku?

 
ČAMPARA: Građanska država koja počiva na beskompromisnoj zaštiti individualnih prava civilizacijska je tekovina evropskog kontinenta. Zašto se u taj koncept ne uklapa HDZ BiH, kao “nosilac evropskih vrijednosti”, pravo je pitanje za Dragana Čovića. Prije ili kasnije svi ce morati prihvatiti građanski koncept ukoliko žele biti dio velike evropske porodice, u to nema sumnje. S druge strane, činjenica je da se godišnjice osnivanja tzv. Herceg-Bosne ceremonijalno vidljivije obilježavaju od vremena pred i nakon izricanja presude za udruženi zločinački poduhvat hercegovačkoj šestorci. Osim što je prošlost, ta politika je i civilizacijski osramoćena na međunarodnom nivou. Uvjeren sam da Dragan Čović to vrlo dobro zna.
Znam puno svojih prijatelja Hrvata iz cijele BIH koji to ne podržavaju i stide se toga.

 
Kako vidite ulogu međunarodne zajednice u svim ovim procesima, kao ministar ste održali niz sastanaka sa njihovim predstavnicima?

 
ČAMPARA: Bilo bi optimalno da se Bosna i Hercegovina o svom suverenitetu i progresu uspješno brine samostalno. No, istina je da to u današnjem svijetu za rukom polazi samo najvećim i najbogatijim državama. Čak i one imaju potrebu za integracijom u nadnacionalne saveze, zbog čega su, na primjer, i osnovane Evropska unija i NATO. Odgovornost međunarodne zajednice za procese u Bosni i Hercegovini jasno je naznačena u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Odnos prema toj odgovornosti prerastao je iz aktivne, u više posmatračku ulogu, ali sam uvjeren da države garanti Mirovnog sporazuma neće prekršiti svoje obaveze. Bilo kakvo narušavanje stabilnosti i sigurnosnih prilika u Bosni i Hercegovini neće se dopustiti. U to nema sumnje. Sretniji bih bio radi bržeg napretka BIH i društva u cjelini da međunarodna zajednica u nekim segmentima zauzme odlučujuću ulogu.

 
Mislite li da nakon izbora može doći do blokada u formiranju vlasti?

 
ČAMPARA: Činjenica je da je formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini nakon gotovo svakih Općih izbora trajalo duže, a dobar dio razloga leži u kompliciranom ustavnom uređenju naše države. Ipak, sporiji proces formiranja nove vlasti i blokada nisu isto. Nepremostiva blokada neće se desiti. Naše vlade nastavljaju redovno funkcioniranje sve dok ne budu zamijenjene novim. Tu stvar ne treba nepotrebno dramatizirati.

 
Kako gledate na politiku koju zvanični Zagreb i Beograd vode prema BIH?

 
ČAMPARA: Službeni Zagreb i Beograd koriste međusobna neriješena pitanja za potrebe svojih unutrašnjih dnevnih politika, a takav je i njihov odnos prema Bosni i Hercegovini, najblaže rečeno. Kada je motiv za iskazivanje namjera prema državama susjedima skretanje pažnje sa unutrašnjih požara, to je nezrela politika, politika dječijih bolesti. Mislim da je danas, više-manje, to posrijedi. Međutim, bliska prošlost je u živom sjećanju bosanskohercegovačkih patriota, što znači i povećan oprez. Želimo najbolje našim susjedima, ali, istovremeno, nećemo dozvoliti narušavanje ijednog našeg prava.

 
Koliko je realna i opasna priča o ruskom uticaju u BIH?

 
ČAMPARA: Ta priča je realna, ali nije opasna u sigurnosnom smislu. Euroatlantski krug država snažno je zainteresiran za ovo područje, ovo je zona nesumnjivog NATO interesa, o čemu svjedoči i prijem susjedne Crne Gore u Sjevernoatlantski savez. Zato je zona ruskog uticaja ograničena na politiku i pokušaj medijskog prodora, što sada možemo pratiti u RS-u. Mislim da će ovi pokušaji ostati jalovi u smislu konkretnog učinka, ali bi bio potreban povećan oprez kada je riječ o oblasti ekonomije i finansijskog sektora. Slučaj « Agrokor » u susjednoj Hrvatskoj je tu dobar primjer.

 
Pripadate sarajevskoj organizaciji SDA, da li će se na njen rezultat na predstojećim izborima odraziti odlazak Dine Konakovića i formiranje nove stranke?

 
ČAMPARA: SDA je velika, demokratska stranka, sa jakom unutarnjom infrastrukturom i stabilnim biračkim tijelom. I prije su iz SDA nastajale druge političke partije koje su trajale jedno vrijeme i onda se ugasile. Mislim da će novoformirana partija Dine Konakovića uzimati vise glasove od drugih političkih partija, prije svega SBB-a.

 
Kakvo je trenutno stanje u SDA, s obzirom na to da su je u posljednje vrijeme napustili neki članovi, pričalo se o nejedinstvu nakon Konvencije?

 
ČAMPARA: To nije ništa novo. Svi oni koji ne vole SDA već 26 godina pričaju o nejedinstvu u SDA, o raspadu SDA itd. A SDA uvijek pobijedi. Dakle nema nikakvog nejedinstva niti raskola, pripremamo se za ozbiljnu kampanju i ako Bog da pobjedu i za parlamente na svim nivoima vlasti i za našeg kandidata za člana Predsjedništva BIH iz reda bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića.

 
Kakva je danas sigurnosna situacija u Federaciji, je li policija spremna odgovoriti eventualnim izazovima?

 
ČAMPARA: Ne postoji niti jedan sigurnosni izazova na koji policija u FBiH nije imala odgovor i koji je mogao iznenaditi, tako će biti i ubuduće. Možemo reći da smo zadovoljni sa sigurnosnom situacijom i da bilježimo svake godine trend pada kriminaliteta, te da u statističkom smislu imamo najbolje rezultate rada FUP-a u ovome mandatnom periodu od njenog osnivanja. To je naravno zasluga svih policijskih službenika koji rade u Federalnoj upravi policije.

 
U ovoj godini najavljuje se da će Federacija dobiti nove policajce. O kojem broju se radi?

 
ČAMPARA: Mi na našoj Policijskoj akademiji FMUP-a vršimo kontinuirano školovanje i obučavanje budućih policijskih službenika koji se raspoređuju u kantonalne uprave policije i Federalnu upravu policije. Sada u septembru počinje školovanje za nešto preko 300 policijskih službenika koji će naredne godine preuzeti dužnost policajaca i biti raspoređeni po cijeloj Federaciji BIH. Tokom ove godine isti takav broj je već završio školovanje i počeo je da radi, imamo najave i zahtjeve od strane kantonalnih ministarstava za prijem i školovanje dodatnih policijskih službenika. Tako da je to impozantan broj mladih, školovanih, dobro obučenih i utreniranih policajaca koji će služiti građanima Federacije BIH u narednom periodu.

 
Posebna pažnja bila je usmjerena prema djeci šehida ...

 
ČAMPARA: Možemo biti ponosni što je u Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova FBIH primljeno putem konkursa petnaestak šehidske djece. Radi se o mladim osobama sa visokom stručnom spremom koji će doprinijeti radu ovoga Ministarstva. Njihovi roditelji su dali živote za ovu državu, a mi najmanje što smo mogli uraditi je da u konkursnoj proceduri primimo njihovu djecu. Ovo ćemo nastaviti raditi i u budućnosti.

 
Donesen je novi zakon o policijskim službenicima FBiH, šta taj zakon donosi policiji?

 
ČAMPARA: Radi se o izmjenama i dopunama zakona o Policijskim službenicima FBIH koji tretira pitanje penzionisanja policijskih službenika. Zahvaljujući ovim izmjenama policajci će prilikom odlaska u penziju moći izabrati najpovoljniji petogodišnji prosjek svoje plate kao osnov za izračun penzije. Naši policajci koji idu u penziju zaslužuju da imaju pristojnu penziju jer su obavljali odgovorne i po život rizične poslove. Drago mi je da smo im to omogućili.

 
Za kraj, aktuelna je priča o povlačenju direktora FUP-a sa te pozicije. Šta se dešava, ide li on u penziju, razrješava li se dužnosti ili ...?

 
ČAMPARA: Prije svega želim da kažem da je aktuelni direktor FUP-a Dragan Lukač izabrana i imenovana osoba kojoj traje mandat četiri godine. Istekom mandata od četiri godine prestaje njegova dužnost direktora policije. To su zakonske norme,koje su propisane Zakonom o policijskim službenicima. Neki pokušavaju da izvrću činjenice i da se pozivaju na suprotne norme ne bi li se riješili direktora policije, ne želeći reći da je on od strane Nezavisnog odbora u dva kruga izabran za direktora FUP-a po starom Zakonu o unutrašnjim poslovima FBiH, te da je pravosnažnom presudom Suda u Sarajevu potvrđeno njegovo imenovanje kada ga Vlada FBIH u starom sazivu nije htjela imenovati, a dužna je bila, što je naravno Sud utvrdio. Dok sam ja na čelu ministarstva poštovati će se zakon, a ne političke instrukcije i želje pojedinih političkih lidera. Evidentno je da hajka na gospodina Lukača traje od 2011. godine kada je preuzeo FUP, kada su neki vidjeli da sa njim ne mogu manipulisati kako hoće i kada je u skladu sa propisima radio svoj posao i počeo otvarati razne istrage, a ta hajka je dobijala sve više i više na intenzitetu, naročito u 2014. nakon što je Dragan Lukač sa SPJ spriječio paljevinu Predsjedništva BIH, pa sve do danas. Međutim svi oni koji vrše medijsku i drugu hajku moraju znati da je Dragan Lukač, profesionalac, znalac, hrabar i patriota ove zemlje, džaba se trude. Dragan Lukač će ostati direktor FUP-a do isteka svoga mandata koji traje četiri godine, naravno ukoliko mu njegovo zdravstveno stanje dozvoli, a to je njegova lična odluka i njegovih ljekara.

 
(DEPO Portal/ak)