Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim tijelom i žalcem od šest milimetara - piše Faktor. 

Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka, od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana. Međutim, novost je brzina njegovog razmonožavanja i opstanka.

Naime, sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost - kako za pčele, tako i za ljude, slažu se naučni. Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak deset hiljada pčela u samo sat vremena.

Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu kako bi je drugi stršljeni pronašli. Nakon što dolete u napad započinju s nemilosrdnim masakrom. U sekundi odgrizu pčeli glavu i prelaze na sljedeću.

Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, posebno u ljetno doba kad su aktivniji i više uznemireni. No, javnost ne percipira stvarnu opasnost koja dolazi od njih, pa dok se svi boje morskih pasa, rijetko tko je svjestan da oni u jednoj godini ubiju više ljudi u svijetu nego morski psi u deset godina. Svake godine, oko 50-ak ljudi podlegne njihovom ubodu u sjeverozapadnoj Kini, a taj broj je u stalnom porastu, zbog širenja gnijezda i približavanja gradovima.

Stvarne zaštite nema, osim eventualno sigurnosnih odijela u kojima niko neće hodati.

- Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova - kaže entomologinja Lynn Kimsey.

Nakon uboda, tkivo postaje crno i može doći do nekroze, ako vas već otrov ne ubije. Koliko je taj otrov snažan dokazuju i slučaj u kojem je žena ostala paralizirana nakon brojnih uboda dok je radila u polju. Dva dana je provela na dijalizi koja joj je spasila život izbacivanjem otrova iz organizma.

(Faktor, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)