I Hrvatska je proteklih godina doživjela procvat filmske industrije zahvaljujući poticajima koji se za snimanje u našoj domovini nude i stranim produkcijama. Na spomen Budimpešte i Mađarske prosječnom će Hrvatu prvo na pamet pasti žilet-žica na granici i zategnuti odnosi na relaciji Ina - MOL. Iako se zbog odnosa prema izbjeglicama Mađari čine kao zatvorena nacija, zapravo su vrlo otvoreni, no uglavnom za strani kapital, a onaj uložen u filmsku industriju priskrbio je njihovom glavnom gradu nazive poput 'europski Hollywood' ili 'Hollywood na Dunavu'. Provjerili smo zašto su po tom pitanju bolji od nas.
Gledano iz naše perspektive, iz zemlje u kojoj je velik dio stranih produkcija sniman u Dubrovniku, nevjerojatno zvuči to da je netko odlučio snimati u Mađarskoj, koja ne samo da nema Dubrovnik, nego uopće nema more.
No ima Budimpeštu kao sjecište brojnih kultura koje su vladale na tom području i ostavile bogato arhitektonsko naslijeđe, zbog čega je mađarska prijestolnica sposobna 'odglumiti' bilo koji grad, što je u proteklih dvadesetak godina i učinila nebrojeno puta.
Činjenica je da se i Hrvatska kroz svoju povijest nalazila pod utjecajem različitih kultura koje su ostavile bogato arhitektonsko naslijeđe i da filmskim ekipama može ponuditi puno više od srednjovjekovnih zidina, a ne treba zaboraviti ni bogatstvo i raznolikost prirodnih ljepota.
Osim atraktivnih građevina i lijepe prirode, filmašima važnu ulogu u odabiru lokacija za snimanje filma igra novac, a ono što smo mi preko Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) počeli stranim produkcijama nuditi oko 2012. godine Mađari rade od 2004., kad je njihova vlada donijela odluku o poreznim olakšicama domaćim i stranim produkcijama od 20 posto za snimanje u njihovoj zemlji.
S više od stoljetnom filmskom tradicijom i filmskim ekipama koje za holivudskim zaostaju samo po cijeni svoga vrlo stručnog rada, nije trebalo dugo čekati da Budimpešta kao filmsko odredište prestigne Pariz ili Prag. Snimanje u Mađarskoj donijelo je producentskim kućama višemilijunske uštede, a 2008. godine Mađari su svoje poticaje proširili i ponudom popusta za neke proizvodne troškove nastale izvan te zemlje.
Pravo na popuste inozemne su produkcijske kuće mogle ostvariti kroz partnerstvo s lokalnim produkcijskim kućama, koje su im nudile sve od rasvjete do filmskih ekipa, i koje su do olakšica dolazile kroz partnerstvo s tvrtkama registriranim u Mađarskoj, zaduženim za financiranje, a do sredstava su dolazile kroz povrat poreza.
U pet godina od uvođenja popusta prihodi od inozemnih filmova i koprodukcija porasli su više od deset puta i, prema mađarskom Nacionalnom uredu za film, u 2009. godini iznosili su 126 milijuna eura.
Zagreb se nekada mogao ponositi najvećim filmskim studijem u bivšoj Jugoslaviji, u koji ozbiljnije filmske produkcije nisu kročile desetljećima. Budimpešta se zato danas ponosi jednim od najvećih zvučno izoliranih studija na svijetu.
Na mjestu nekadašnje vojarne, 26 kilometara od Budimpešte, 2007. godine izniknuo je filmski studijski kompleks u koji su privatni investitori uložili 90 milijuna eura, a dvije godine kasnije u sklopu kompleksa je sagrađen i zvučno izolirani studio od gotovo šest tisuća kvadratnih metara, za koji se tvrdi da je najveći takve vrste u svijetu. Opremljen najsuvremenijom tehnologijom i svim popratnim sadržajima, kompleks nosi naziv po sir Alexanderu Kordi, Mađaru koji je utemeljio filmsku i televizijsku producentsku kuću London Films i prvom filmašu kojemu je dodijeljena kraljevska titula.
U perifernim dijelovima Budimpešte, na površini od 160 tisuća kvadratnih metara, osvanuo je 2010. godine još jedan studijski kompleks u koji je uloženo 75 milijuna dolara. Studio je sagrađen u partnerstvu tvrtke Raleigh Studios, jednog od najvećih nezavisnih filmskih studija u SAD-u, i lokalne tvrtke Origo Film Group. Uz devet zvučno izoliranih studija i sve moguće popratne usluge, Raleigh Studios Budapest nudi administrativne usluge kako bi strani filmaši mogli iskoristiti lokalne poticaje i porezne olakšice.
Europska unija odobrila je 2010. godine zahtjev Češke za programom poticaja sličnim onom mađarskom, prema kojemu filmaši ostvaruju pravo na povrat 20 posto uloženih sredstava.
Te iste godine Andy Vajna, mađarski filmski producent s holivudskom karijerom ('Terminator', 'Rambo') i jedan od osnivača Korda Studiosa, preuzeo je dužnost mađarskog povjerenika za film. Porezne olakšice za filmove proizvedene u Mađarskoj podignute su na 25 posto, a osim razvoja i financiranja mađarskih filmova, Mađarski nacionalni filmski fond pokrenuo je edukativne i praktične programe obuke s ciljem jačanja mađarske filmske industrije.
Zahvaljujući ulaganjima Mađarskog nacionalnog filmskog fonda, mađarska je filmska industrija postala jedan od najutjecajnijih pokreta u europskom filmskom biznisu, a Budimpeštom se šeću holivudske face koje do Hrvatske svrate tek kad im zatreba srednjovjekovna filmska kulisa ili se zažele malo mora. Uz rizik da im onih 20 posto poreznih olakšica, zbog ideoloških prepucavanja i vječne neizvjesnosti s državnom blagajnom, ne bude ni vraćeno.
(Tportal/DEPO PORTAL)