- Otvorena, interkulturalna, tolerantna i slobodna društva su najbolji odgovor na izazov radikalizma. Suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu je "bitka za srca i umove" i to nikada ne smijemo izgubiti iz vida. Bitno je da shvatimo i to kako jedan ekstremizam hrani drugi i kako su upravo totalitarna i neslobodna društva Bliskog istoka i nepravda koja se prema tim narodima čini desetljećima izrodila ove nasilne ideologije - kazao je danas u Sarajevu reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
U obraćanju, na svečanosti koja je upriličena povodom uspješno završenog projekta "Prevencija radikalizma i nasilnog ekstremizma kod mladih", a realizirala ga je Uprava za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u BiH u saradnji sa Kancelarijom specijalnog predstavnika Evropske unije (EUSR) u Sarajevu, on je kazao da je najbitnije nestvarati okruženje u kojem nasilni ekstremizam i njegove ideologije prosperiraju.
Na svečanosti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kojoj su prisustvovali šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu IZ u BiH Razim Čolić te predstavnici diplomatskog kora u BiH, Kavazović je ocijenio da su otvorena, interkulturalna, tolerantna i slobodna društva najbolji odgovor na izazov radikalizma.
Podsjetio je da kao vjernici vjerujemo da je Bog stvorio svijet u najboljem skladu, a i nauka govori o uravnoteženosti koja se rađa iz haosa. Stoga, smatra on, svako odstupanje od prirodnog sklada, svaka nasilna intervencija u svijetu je suprotna volji Božijoj.
Ekstremizam i radikalizam, istakao je Kavazović, po svojoj prirodi unose nered - fesad. Podvlači da zagovornici takvih radikalnih i ekstremnih ideologija koje vode u nasilje nekada i nisu svjesni zla kojeg čine.
Na žalost, dodao je, svjedoci smo ovih dana kako se širom svijeta strah od drugog nameće kao glavni pokretač društvenih i političkih odnosa. U ujedinjenoj Evropi jačaju snage koje pozivaju na izolacionizam i protekcionizam, kazao je, ocijenivši da se sistematski i organizovano sije strah i nepovjerenje od drugoga i drugačijeg.
- Muslimani su posebno targetirani zbog straha kojeg su u savremena društva uspjeli unijeti teroristi svojom okrutnošću i plašim se da su oni time postigli svoj cilj i da toga mnogi koji misle da se protiv tog zla bore tako što muslimane stigmatiziraju, sumnjiče ili guraju na margine društva, nisu svjesni - ustvrdio je.
Na žalost, istakao je Kavazović, uspon nasilnog ekstremizma i radikalizma nije zaobišao ni Bosnu ni njen većinski narod Bošnjake od kojih se većina osjećaju muslimanima. On je daleko od toga da se omasovi, naglasio je, ali i sama njegova pojava ma kako marginalna bila nas zabrinjava jer predstavlja egzistencijalnu prijetnju za naš način života, vjeru i kulturološko iskustvo.
- Kada se suočavamo s ovim izazovom bitno je prije svega napomenuti da taj fenomen, koji je u našem društvu postao očit nakon što se oko tri stotine muškaraca, žena i djece iselilo u Siriju gdje su se pridružili različitim vojnim frakcijama a jedan dio njih i terorističkoj organizaciji ISIL, nije proizvod našeg društva niti naše tradicije – rekao je on.
Sva istraživanja ovog fenomena, podsjetio je, koja su provedena kako bismo prije svega mi shvatili o kakvoj se pojavi radi ukazuju da se radi o uvezenom fenomenu.
- To je ideologija koja je nastala daleko od Bosne u specifičnim političkim i društvenim okolnostima i koja se počela širiti prijeteći tradicionalnim muslimanskim zajednicama i njihovom razumijevanju vjere. Ovdje se, kako su to dobro primijetili mnogi koji su ovaj fenomen izučavali, ne radi o radikalizaciji islama nego o islamizaciji radikalizma. Politički i ideološki ciljevi određenih skupina se pokušavaju zagrnuti plaštom vjere a žrtve takvih isključivih ideologija koje opravdavaju upotrebu sile su najčešće sami muslimani – kazao je.
Nadalje, reis Kavazović smatra da problem nasilnog ekstremizma nije problem islama nego pokušaja njegove zloupotrebe.
- Ono što je naše iskustvo nošenja s ovim fenomenom, a što smatramo jako bitnim i vrijednim za podijeliti jeste da je najbitnije ne stvarati okruženje u kojem nasilni ekstremizam i njegove ideologije prosperiraju. Ta ideologija zla je poput virusa a virus se može širiti samo ako naiđe na njemu odgovarajuće okruženje. Otud naše insistiranje na tome da se mora očuvati kosmopolitski i otvoreni duh o kojem smo na primjeru Bosne govorili – rekao je reis Kavazović.
Drugo, dodao je, kao najbitniji element koji se pokazao kao presudan u prevenciji nasilnoga ekstremizam i širenja radikalnih ideologija jeste društvena otpornost.
Naveo je da su kao zajednica poduzeli niz mjera kako bi se toj pojavi suprotstavilo. Osigurano je da sve džamije koje su u BiH pod administracijom Islamske zajednice budu sačuvane od stranih interpretacija vjere. Isto su, kaže, uspjeli postići i sa fakultetima, medresama i vjeronaukom u državnim školama.
Kavazović smatra bitnim da se fokus bh. javnosti i sigurnosnih agencija usmjeri na one pojedince i skupine koji nastupaju s pozicija neofašističkih i ekstremno nacionalističkih ideoloških pozicija. U duhu istih nastojanja, smatra on, mora biti i suprotstavljanje relativizaciji zločina a posebno zločina genocida i veličanju ratnih zločinaca. Mišljenja je da kao društvo ne smijemo zatvarati oči pred rehabilitacijom fašista i njihovih ideologija čemu, naročito u našem okruženju, svjedočimo ovih dana.
- Ipak, sve ovo nas ne treba zabrinuti ukoliko budemo imali odlučnost koju smo toliko puta pokazali kroz našu historiju kada se trebalo usprotiviti isključujućim ideologijama i fašizmu.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini će ostati predana svojoj misiji u društvu i samim time i suprotstavljanju ideologijama nasilnih ekstremista ma ko oni bili i s kojih pozicija nastupali, zaključio je reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović.
(FENA/md)