Posljednjeg dana boravka u Njujorku, predsjednik Srbije Boris Tadić, koji predvodi delegaciju Srbije na 65. zasjedanju Generalne skupštine, govorio u okviru generalne debate tijela svetske organizacije.

Predsjednik Srbije je izrazio spremnost na dijalog koji će dovesti do prihvatljivog rješenja za problem Kosova i istakao da će Beograd i Priština prvi put razgovarati poslije mnogo godina.

- Uskoro će dvije strane razgovarati prvi put poslije mnogo godina. Moramo biti strpljivi i moramo da iznađemo one teme koje će omogućiti da povjerenje bude izgrađeno na obje strane - rekao je Tadić u Njujorku.

Predsjednik Srbije je izrazio uvjerenje da sada može da nastupi faza u kojoj će "sve strane iza sebe ostaviti anahronistične analize i diplomatske zasjede".

- Želim da istaknem da je od suštinske važnosti da, tokom procesa dijaloga, članice UN koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova ostanu na tom kursu nepriznavanja - rekao je Tadić.

To će, kako je ocijenio, značajno doprinijeti da se osigura da jednostrani pokušaji nametanja rješenja etničkih i teritorijalnih sporova ne budu ozakonjeni i time spriječi da jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova postane presedan.

Tadić je naveo da bi bilo podjednako štetni pokušaji da se izmijeni realnost na terenu dok traju pregovori. - Bilo kakav pokušaj da se ta realnost izmijeni kroz upotrebu sile doveo bi do trenutnog okončanja procesa dijaloga - poručio je Tadić.

"Uvijek smo govorili da smo spremni da stupimo u dijalog. Međutim, taj dijalog mora biti određen pravilima i odgovornošću i to je postignuto posljednjim glasanjem u Generalnoj skupštini UN", rekao je predsjednik Srbije.

Govoreći o rezoluciji o Kosovu, koju je podnijela Srbija uz podršku Evropske unije i koju je Generalna skupština usvojila aklamacijom, Tadić je istakao da Srbija pozdravlja rezoluciju i naveo spremnost Srbije da se uključi "u proces koji će, nadajmo se, dovesti do obostrano prihvatljivog kompromisnog rješenja kosovskog problema".

U tom svjetlu smo tražili potvrdu postojećeg međunarodnog sistema i "ponosni smo da je naša vjera u taj proces dala rezultate", naveo je.

- Stav Srbije ostaje nepromijenjen. Srbija neće ni eksplicitno ni implicitno priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova - istakao je predsjednik.

Tadić je naveo da Međunarodni sud pravde nije podržao stav da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova jedinstven slučaj, niti da je podržao navodno pravo kosovskih Albanaca na samoopredjeljenje.

- Sud nije potvrdio pravo pokrajine na otcjepljenje od Srbije, niti je podržao tvrdnju da je Kosovo suverena država. Mišljenje Suda je jasno: jednostrano proglašena nezavisnost Kosova je bila samo pokušaj da se konačno odredi status Kosova - rekao je Tadić.

U rezoluciji Generalne skupštine UN se prima na znanje savjetodavno mišljene Suda i u tim okvirima smo spremni da započnemo dijalog na koji se poziva u rezoluciji. Sada smo spremni na razgovor, poručio je Tadić.

Srbija će za nekoliko dana "sa ponosom proslaviti desetogdoišnjicu mirne demokratske revolucije", podsjetio je Tadić, navodeći da se Generalnoj skupštini obraća "kao lider koji vjeruje da je budućnost u zalaganju za pomirenje".

On je podsjetio da je Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici, da je zločin osuđen i da je ponuđeno izvinjenje što, kako je rekao, ukazuje na "zrelost demokratije u Srbiji".

- Nadam se da će nam više takvih gestova u regionu pomoći da stvorimo novi region, u kojem će nas zajednička istorija moralno ujediniti, a ne politički dijeliti - kazao je Tadić.

Predsjednik Srbije naveo je i da se region Zapadnog Balkana mijenja, u velikoj mjeri nabolje, ali je skrenuo pažnju na problem organizovanog kriminala.

Srbija je kroz istoriju bila dio međunarodnih pokreta, zbog čega je danas u potpunosti posvećena ostvarivanju članstva u Evropskoj uniji, zaključio je Tadić.

Tadić se prethodno sastao sa predsjednikom Češke Vaclavom Klausom, šefom švedske diplomatije Karlom Biltom i premijerom Portugala Žoze Sokratešom.

Generalna skupština UN je 23. septembra počela redovnu septembarsku generalnu debatu, na kojoj najviši predstavnici država do 30. septembra imaju priliku da iznesu svoje poglede na međunarodnu situaciju i na ono što smatraju da je od značaja za njihove zemlje.

(RTS, BLIN/DEPO/ma)