Više od 20 posto mladih u Bosni i Hercegovini osjeća netrpeljivost prema drugoj etničkoj ili vjerskoj pripadnosti, dok pet posto mladih smatra kako su djela terorizma opravdana, pokazalo je najnovije istraživanje koje je uradila organizacija Proni Centar za omladinski razvoj iz Brčkog, javlja RSE.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 500 mladih u dobi od 15 do 30 godina u 60 općina u Bosni i Hercegovini, istaknuto je na Konferenciji „Mladi protiv nasilnog ekstremizma“, koja je održana u Sarajevu.

Jasmin Jašarević, menadžer u Promi Centru za omladinski razvoj iz Brčkog ističe kako je preko 90 posto mladih kazalo kako su govor mržnje i netrpeljivost najviše izraženi na društvenim mrežama i internetu.

„Govor mržnje na interentu je jedan od koraka ka radikalizaciji. Društvene mreže se također koriste i za vrbovanje mladih u radiklane i ekstremisitčke grupe. Pri tome ne mislim da su to samo grupe povezane s religijskim ubjeđenjima, nego to su i navijačke, političke i nacisitičke grupe, koje šire govor mrženje“, istakao je Jašarević.

Jašarević također dodaje kako je mladima potrebno ponuditi alternativu i u tome se trebaju uključiti svi, od civilnog društva do institucija vlasti.

„Mladi žele da se okušaju u novim stvarima i vrlo često imaju i radikalne ideje. Mislim da se trebaju angažirati u neki drugim poljima, kao što je muzika, teatar i druge umjetnosti. Moramo mladima kroz strateške pristupe ponuditi da se deradikaliziraju da ne odu u tu neku „mračnu stranu“, nego da se druže, putuju i da se kreativno izražavaju kroz kulturu i sport“, naglasio je Jašarević.

Dion van den Berg, viši politički savjetnik nizozemske mirovine organizacije PAX, smatra da ekstremizam nije problem samo BiH, nego cijele Europe. Najbolji način borbe protiv nasilnog ekstremizam je jačati demokraciju i ljudska prava u zemlji.

„To je dugoročno rješenje, ali postoji jedna preferenca fokusirana na kratkoročno rješenje. Ako se budemo fokusirali na stabilnost, a ne i na prava državljana to će omogućiti ekstremizam da i dalje cvjeta. To je jedan izazov koji stoji ispred Evropske unije, da uvijek imaju na umu jednu dugoročnu perspektivu“, naglasio je Van den Berg.

Berg također naglašava kako se protiv radikalizma možemo boriti i jačajući građanski identitet, a ne etnički.

„To je veliki izazov za sve zemlje Zapadnog Balkana, jer je primarni identitet u ovim zemljama etnički. To je element na kojem moramo raditi. Identitet građanstva spaja ljude, dok ih etnički identiteti razdvajaju“, istako je Berg.

Dejan Rađen, menadžer za omladinski rad u Proni Centru za omladinski razvoj iz Brčkog naglašava kako su mladi najrizičnija grupa u pogledu odlaska na strana ratišta i priključenju radikalnim grupama.

„Mladi su nezaposleni i nalaze se na margini društva. Mi želimo prevenirati ovu pojavu kako do toga ne bi dolazilo. Mladima treba ponuditi neku alternativu kako bi se ostvarili", istakao je Rađen.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je prije više od 20 godina izašla iz rata, ali u njoj su još uvijek na snazi snažne etničke tenizije koje se ogledaju u mnogim područjima. Ona je plodno tlo za regruitanje mladih od strane radikalnih pokreta, jedan je od zaključaka konferencije.

(RSE, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)