Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj u aprilu, rektor Damir Boras pred članove Senata je stavio svoj prijedlog da zagrebački univerzitet dodijeli počasni doktorat Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Potom je predložena komisija koja je rektorov prijedlog, očigledno, ocijenila pozitivnim.

Predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH postat će tako 99. doctor honoris causa najveće akademske ustanove u Hrvatskoj, u izboru započetom 1913. godine s Tadijom Smičiklasom, i nastavljenom imenima poput Tomaša Masaryka, Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Preloga, Nielsa Bohra, WerneraHeisenberga, Dorothy Hodgkin, Romana Jakobsona, Gyorgyja Lukacsa, Linusa Paulinga i Northropa Fryea.

Rektor Boras je svoj prijedlog prošli mjesec naširoko objasnio, a jedan od kratkih zaključaka koji se mogu izvesti je da se Čovića valja proglasiti počasnim doktorom jer brojne Hrvate koji se iseljavaju iz BiH, priroritetno upućuje u Hrvatsku čime se snažni odjeci depopulacije u Hrvatskoj manje brojčano očituju.

No, na sjednici održanoj 15. maja 12 članova Senata se o Čovićevom počasnom doktoratu izjasnilo suzdržano, dok ih je pet bilo protiv. Kako javlja hrvatski portal Srednja.hr, počasni se doktorat izglasava uz pljesak i opće svečano raspoloženje, što je ovoga puta izostalo.

Uoči glasanja, Senatu se obratila članica iz redova Filozofskog fakulteta, profesorica Đurđica Čilić, koja je u svom obraćanju taksativno nabrojala zašto Sveučilište u Zagrebu ne bi trebalo dodijeliti počasni doktorat Čoviću. Njen apel su podržali i drugi profesori.

Obraćanje profesorice Čilić pročitajte OVDJE.

(Srednja, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)