Rusija, Norveška, Kanada, Danska i Sjedinjene države već su položile pravo na teritorije u regionu. Skup treba da unaprijedi dijalog, ali jedan izvor u Kremlju kaže da će Rusija braniti svoje interese.

Resursi regiona ubrzano postaju dostupni zbog rapidnog smanjivanja polarnog ledenog pokrivača. Visoki savjetnik norveške vlade, Olaf Orfeum, rekao je učesnicima konferencije da tako dramatične promjene na površini zemlje nigdje drugdje nisu zabilježene.

Bitka za Arktik usredsređena je na jedan podovodni planinski vijenac poznat kao Lomonosovljev greben. 2001. godine, Moskva je podnijela teritorijalni zahtjev u Ujedinjenim nacijama, ali on je odbačen zbog nedostatka dokaznog materijala.

Prije tri godine, jedna ruska ekspedicija pobola je titanijumsku zastavu na dno okeana ispod sjevernog pola kao simboličnu najavu ruskih ambicija. Moskva će podnijeti novu dokumentaciju Ujedinjenim nacijama 2012-13 godine.

Savjetnik Kremlja za klimatske promjene, Aleksandar Bedritski, izjavio je da su dobre šanse da ruski zahtjev bude prihvaćen. Kanada treba da podnese svoj zahtjev 2013 godine, a Danska godinu dana kasnije.

Cilj svake zemlje je da ponudi naučne dokaze da je Lomonosovljev greben podvodni nastavak njene kontinentalne ploče. Prema međunarodnom pravu, priobalna zemlja ima ekskluzivno pravo na eksploataciju prirodnih resursa na dnu mora i ispod njega do 200 nautičkih milja (370km) od njenog kopna.

Ukoliko kontinentalna ploča ide dalje od toga, država mora da pruži dokazni materijal komisiji UN koja će poslije toga dati svoje preporuke za određivanje odgovarajuće granice.

(Bi-Bi-Si, BLIN/ma)