Piše: Amel ZEKOVIĆ
- Kada otvorite temu problema Roma i korištenja osnovnih ljudskih prava, neke stvari se podrazumijevaju, ali u praksi one ne funkcionišu. Ako ste romski roditelj, koji nema novca da obuče to dijete, da mu kupi olovku, svesku i drugu neophodnu školsku opremu, iako će knjige dobiti besplatno, pa još ako ste djevojčica/Romkinja koja je izložena pritisku ranog i/li prinudnog braka, ukoliko ste izloženi diskriminaciji kao romsko dijete ili vam je porodica socijalno ugrožena, onda se tu javlja niz problema. To dijete, i pored besplatnog osnovnog obrazovanja, neće ili ne može ići u školu, istakao je nedavno u razgovoru za DEPO Portal Ševko Bajić, vođa projekta CARE International - Balkans u BiH.
Međutim, priča o diskriminaciji Roma i djeci koja nisu u mogućnosti pohađati ni osnovnu školu samo je jedan od problema koji se javlja u bh. obrazovnom sistemu. Postratna Bosna i Hercegovina, nažalost, puna je siromašne, bolesne, socijalno ugrožene i na druge načine "obilježene" djece koja su izložena diskriminiciji, iako po zakonu imaju pravo na (besplatno) obrazovanje.
ZAŠTO DJECA U BIH NAPUŠTAJU ŠKOLOVANJE: Izostanak podrške roditelja, nedostatak materijalnih sredstava, preseljenje i neophodnost rada u cilju preživljavanja, ali i nezainteresiranost za obrazovanje, osnovni su razlozi koje djeca navode za napuštanje školovanja.
Šta je Omladinski centar "Vermont"? |
Ovaj centar osnovan je u aprilu 1993. s osnovnim ciljem da obogati kulturni, obrazovni i ekonomski aspekt mladih u gradu Brčkom i da odgovori na sve veće potrebe za konstruktivnim i kreativnim sadržajima, ratom pogođene omladine.U sklopu svojih aktivnosti, "Vermont" je u saradnji sa organizacijom Save the Children tokom 2015. godine uspostavio Dnevni centar u Brčko distriktu BiH.Projektna inicijativa nosi naziv 'Uspostava Dnevnog centra za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici i djecu koja su u riziku da to postanu', a svrha je doprinos obezbjeđivanju što potpunijeg ostvarivanja prava ove grupe djece, izložene raznim vidovima radne eksploatacije, nasilju, nekom drugom vidu eksploatacije, ili djece u riziku da postanu djeca ulice. |
Danas u BiH postoji određeni broj djece koja, zbog različitih razloga, ne pohađaju osnovnu školu. S obzirom na to da je osnovno obrazovanje zakonski obavezno, postavlja se pitanje - kako je ovo moguće i koji su to razlozi zbog kojih neka djeca u BiH čak ni ne upisuju osnovnu školu?
- Djeca koja napuštaju školu pripadaju socijalno ugroženim porodicama, koje karakteriše nezaposlenost roditelja te nedostatak osnovnih sredstava za život, porodicama koje žive udaljene od škole ili onima u kojima se, zbog neobrazovanosti roditelja, ne pridaje značaj obrazovanju, pojašnjava za DEPO portal Damir Radenković, direktor Omladinskog centra 'Vermont' u Brčkom.
Obrazovni sistem također napuštaju djeca romske nacionalnosti, djeca iz disfunkcionalnih porodica, djeca bez roditeljskog staranja, te djeca sa poteškoćama u razvoju.
OBRAZOVANJEM PROTIV SIROMAŠTVA: Prema dostupnim informacijama, osam posto djece u BiH svake godine napusti školovanje, a da trend napuštanja ne bi rastao Evropska unija je izdvojila 360.000 eura za trogodišnji Projekt "Bright4All - Osnovno pravo na obrazovanje za svu djecu u Bosni i Hercegovini", insistirajući na stanovištu da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo.
- Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo. Ono je takođe i osnovno sredstvo koje omogućava ekonomski i društveno marginaliziranoj djeci i odraslima da se izbave iz siromaštva i u potpunosti uključe u zajednice. Evropska unija je posvećena nastavku promocije obrazovanja i društvenog uključivanja, naglašava šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u BiH Massimo Mina.
Prema podacima popisa stanovništva, od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto (u Republici Srpskoj 3,17 posto, u Brčko distriktu 2,83 posto, a u Federaciji BiH 2,63 posto). Od ukupnog broja nepismenih 0,8 posto su muškarci i 4,8 posto žene, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.
Poređenja radi, u Srbiji je nepismenih 1,96 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto, a u Crnoj Gori je 1,5 posto.
Partneri u provedbi projekta "Bright4All" su organizacije civilnog društva: Omladinski centar ‘Vermont’ Brčko i Udruženja ‘Žene sa Une’ Bihać. Istraživanje koje u sklopu ovo projekta provodi organizacija Save the Children pokazuje da je problem prijevremenog prekida školovanja na području naše države mnogo zastupljeniji nego što se mislilo.
- Raspolažemo kvalitativnim i kvantitativnim podacima koji ukazuju na postojanje problema prijevremenog prekida školovanja u cilјnim zajednicama. Prikuplјene informacije ukazuju na razloge iz kojih djeca i mladi napuštaju obrazovni sistem u BiH. Identifikovan je određeni broj faktora koji će olakšati intervenciju u odabranim zajednicama. Na osnovu datih faktora, u svakoj od zajednica mogu se planirati relevantne aktivnosti u cilјu adekvatnog odgovora na utvrđene probleme i pružanja podrške svoj djeci u ostvarivanju njihovog osnovnog prava na obrazovanje, ističe direktorica organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić.
Šta pokazuju rezultati istraživanja organizacije Save the Children? |
Uzorak ovog istraživanja činila su djeca, mladi i odrasli. Djeca i mladi su učenici osnovnih i srednjih škola iz sljedećih općina: Bihać, Bijeljina, Brčko, Bužim, Cazin, Prijedor, Srebrenik i Velika Kladuša.Odrasli su stručnjaci iz institucija obrazovanja, socijalne zaštite i policije.Uzorak djece čine djeca iz opće populacije, njih 1010, koja redovno pohađaju školu, zatim djeca koja su napustila školu, njih 69, kao i 53 djeteta koja je neredovno pohađaju.Dakle, u istraživanju je ukupno učestvovalo 1132 djece i mladih, uzrasta M=14,32, SD=2,065, a priložena tabela prikazuje šta su kao glavne razloge navela djeca koja su napustila školu, dok sve druge detalje ovog iscrpnog istraživanja možete pogledati OVDJE. |
VLASTI NEDOVOLJNO UKLJUČENE: Projekat "Bright4All" i dalje traje, a u okviru njega predviđene su brojne aktivnosti koje imaju za cilj stvaranje dobrog temelja za promjene u sistemu koje bi doprinijele pozitivnim rezultatima.
- Dosadašnjim projektnim aktivnostima identifikovani su razlozi napuštanja obrazovanja, kao i kategorije djece koja napuštaju isti. U ovim aktivnostima su učestvovali djeca, mladi i odrasli, te stručnjaci iz oblasti obrazovanja i socijalne zaštite. Kroz održane javne diskusije, okrugle stolove, sastanke i prezentacije podizali smo svijest o problemu napuštanja obrazovanja i došli do značajnih preporuka za odgojno-obrazovne institucije, za jačanje institucija, organizacija i ustanova na lokalnom nivou i jačanje sistema na entitetskom/kantonalnom i državnom nivou, za koje smatramo da bi u velikoj mjeri pomogli smanjenu ovog problema, naglašava za DEPO Portal Damir Radenković.
Prema dostupnim informacijama, osam posto djece u BiH svake godine napusti školovanje, a da trend napuštanja ne bi rastao Evropska unija je izdvojila 360.000 eura za trogodišnji Projekt 'Bright4All' jer su stava da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo |
Dodaje i da je kao dio ovog projekta Dnevni centar "Vermont" zamišljen kao "sigurno mjesto za djecu ulice, gdje se adekvatno i interventno reaguje na akutni problem djeteta, obezbjeđuje pristup uslugama socijalne i zdravstvene zaštite, školskom sistemu, te promovišu i štite dječija prava, pruža psihosocijalna pomoć i podrška, djeci koja dobrovoljno koriste uslugu, kao i posebno osmišljen program podrške porodici".
Međutim, svi partneri u provedbi projekta "Bright4All" upozoravaju i na nedostatak sistemskog pristupa ovom problemu i navode da je nužno aktivno uključivanje vlasti u rješavanje ovog problema.
- Vlasti su uključene samo na našu inicijativu, samoinicijativa od strane vlasti ne postoji. Nažalost, sve je svedeno na politiku i ad hoc rješenja - zaključuje Radenković.
Zašto šuti Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo?! |
Šta podrazumijeva odredba „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ i da li je ona, s obzirom na obrazovne kapacitete u Kantonu Sarajevo, u praksi primjenjiva?Sa kojim problemima se suočava obrazovanje djece u Kantonu Sarajevo kada je su u pitanju inkluzija i diskriminacija, i koje kategorije djece i zašto najčešće napuštaju školovanje?Da li ovo ministarstvo posjeduje informaciju koliko djece u Kantonu Sarajevo napusti osnovno i srednje školovanje svake godine ili koliko djece bi trebalo ići u školu, a zbog raznih razloga to nisu u mogućnosti?Šta je urađeno u okviru projekta „Bright4All – Osnovno pravo na obrazovanje za svu djecu u Bosni i Hercegovini“ koji finansira Evropska unija na području Kantona Sarajevo, odnosno koliko ovaj projekat doprinosi rješavanju trenutnih problema?Koje su konkretne strategije i koraci koje je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS poduzelo u cilju povećanja kvalitete obrazovanja i smanjenja diskriminacije u školskim klupama?U želju da saznamo kakvi se problemi u obrazovnom sistemu javljaju u glavnom bh. kantonu te šta se čini kako bi se oni rješavali, ova smo pitanja uputili resornom ministarstvu u Kantonu Sarajevo, no ni na jedno nismo dobili odgovor, čak ni bilo kakvu povratnu informaciju.Umjesto toga uslijedio je potpuni muk i ignorisanje medija, i pored deset dana upornih telefonskih poziva i molbi upućenih putem kontakt e-mailova na adresu pomoćnika ministra Nihade Čolić u Sektoru za predškolski i osnovni odgoj i inkluzivno obrazovanje pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS. |
Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)