Piše: Jasenka KRATOVIĆ

U proteklim godinama niz aktivnosti međunarodnih organizacija kao i domaćih organizacija civilnog društva koje djeluju u Bosni i Hercegovini snažnije se fokusiraju na borbu za ravnopravnost spolova, kao i na osvještavanje i dalje pretežno tradicionalno nastrojenog bh. društva kada su u pitanju prava žena.

Kako pokazuju njihove brojne studije i gender analize provedene zadnjih godina, u ruralnim područjima BiH još više je izražena tradicionalna uloga žene, a žene su često izolovane, suočene s egzistencijalnim problemima, rade teške fizičke poslove, a najčešće ne primaju platu, nemaju godišnji ni porodiljski dopust, dok u mnogim slučajevima nemaju ni zdravstveno ni penziono osiguranje.

Polazeći od ovih nalaza, Evropska unija (EU) je početkom 2017. godine pokrenula trogodišnji  projekat „Poštujmo žene iz ruralnih područja“. U okviru Evropskog instrumenta za ljudska prava i demokratiju projekat je finansiran sa 330.000 eura, obuhvata ruralna područja opština Kotor-Varoš, Prnjavor, Prijedor, Glamoč i Banja Luka, a prodvode ga Caritas Biskupije Banja Luka u saradnji s Caritasom Austrije.

ŽENE NA SELU I NJIHOVA (POGAŽENA) PRAVA: „Poštujmo žene iz ruralnih područja“ projekat je usmjeren afirmaciji žena iz ruralnih područja, njihovom poticanju da postanu svjesnije svojih vrijednosti, kvaliteta i doprinosa kojeg daju zajednici, gospodarstvu i društvu.

U prvoj fazi projekta fokus je bio na okupljanju, infomiranju i motivaciji žena iz ruralanih područja da s uključe u projekt i da osvijeste svoj položaj u društvu. U narednom periodu naglasak će biti na konkretnim inicijativama žena iz ruralnih područja poput uređenja javnog prostora, organizacije javnih debata o ravnopravnosti spolova i položaju žene na selu, zagovaračkih akcija na lokalnom i nacionalnom nivou, a u pripremi je i izložba rukotvorina žena iz ruralnih područja koja će obići BiH - sve s ciljem veće vidljivosti žene na selu i  njenog doprinosa društvu

- Uskraćivanje ili gaženje ljudskih prava je uzrok mnogih nedaća i zala u društvu. Budući da žene čine bar 50% društva, onda nije teško zamisliti kolika je to šteta za društvo. S druge strane, kolika je blagodat za društvo kad 50% populacije ima veće mogućnosti doprinositi njegovu razvoju. Razlog što smo se mi u ovom projektu opredijelili za žene u ruralnim područjima leži u činjenici da je taj dio ljudske populacije dobrano izvan fokusa interesa. U gradovima se često i puno toga događa, ali selo često ostaje negdje na rubu. Željeli smo tematizirati probleme žene na selu, jer one imaju dijelom i svoje specifične probleme, ali i mogućnosti, pojasnio je direktor Caritasa u Banjuluci dr. Miljenko Aničić za DEPO Portal razloge zbog koji se Caritas Biskupije Banja Luka odlučio angažovati u ovom projektu.

Voditeljica projekta „Poštujmo žene iz ruralnih područja“ Mara Stipić Bagarić, takođe za DEPO portal naglašava da je cilj ovog projekta doprinijeti prevenciji nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u ruralnim područjima općina u kojima djelujemo te poticati afirmaciju žena iz ruralnih područja u kontekstu njihovog doprinosa društvu, ravnopravnosti spolova, osobnog razvoja i osnaživanja  na svim nivoima.

- U prvoj fazi projekta fokus je bio na okupljanju, infomiranju i motivaciji žena iz ruralanih područja da s uključe u projekt i da osvijeste svoj položaj u društvu. U narednom periodu naglasak će biti na konkretnim inicijativama žena iz ruralnih područja poput uređenja javnog prostora, organizacije javnih debata o ravnopravnosti spolova i položaju žene na selu, zagovaračkih akcija na lokalnom i nacionalnom nivou, a pripremamo i izložbu rukotvorina žena iz ruralnih područja koja će obići BiH - sve s ciljem veće vidljivosti žene na selu i  njenog doprinosa društvu, pojašnjava Mara Stipić Bagarić.

CENTRI ZA BOLJE DRUŠTVO U LJUBIJI I GLAMOČU: Projekat je u julu 2017. otvorio i dva centra za bolje društvo u Ljubiji i Glamoču čije se aktivnosti snažno fokusiraju na jačanje položaja žena u ruralnoj sredini, što su podržale i vlasti, ali i predstavnici kulturnih, obrazovnih i vjerskih institucija ovih opština.

- Lokalne zajednice u Glamoču i Ljubiji su srdačno prihvatile projektne aktivnosti što je velika motivacija za daljnji rad. Kroz projekt je do sada održano preko 130 radionica za žene iz ruralnih područja s različitom tematikom: položaj žene na selu, ravnopravnost spolova, građanski aktivizam, javno zagovaranje, ali i niz kreativnih radionica u kojima žene uče nove vještine i unaprijeđuju prezentaciju tradicionalnih radova, kaže Stipić Bagarić.

Miljenko Aničić naglašava da su vrata ovih centara otvorena svima, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

- Želimo suradnju svih. Već sama činjenica da se ljudi sastaju i razgovaraju o zajedničkim problemima je pozitivna. Suradnja različitih ljudi otvara mogućnosti i kreativnijih rješenja, ističe sagovornik DEPO Portala.

U centrima u Glamoču i Ljubiji trenutno je u  toku realizacija okruglih stolova u ciljanim opštinama kako bi se ukazalo na konkretne probleme s kojima se žene susreću, ali i zagovaralo njihovo rješavanje. U narednom periodu planirana je posjeta udruženjima žena diljem BiH kako bi se zainteresovani umrežavali i učili jedni od drugih, kao i organiziranje zajedničkih edukativnih radionica o ravnopravnosti spolova, aktivizmu žena i javnih rasprava o položaju žene na selu.

ŽENE NA SELU, (SAMO)ORGANIZUJTE SE: Rodna analiza, koju su u nekoliko bh. opština u 2016. godini proveli projekat OXFAM international i sarajevski Centar za promociju civilnog društva, između ostalog potvrdila je da jedan od osnovnih razloga za nepovoljan položaj žena i nedovoljnu zastupljenost u vodećim strukturama vlasti činjenica da u ruralnim područjima žene nemaju dovoljno dobar pristup informacijama te nisu dovoljno upoznate sa poduzetničkim programima preko svojih zadruga i udruženja. Čini se da kroz svoje dosadašnje ali i buduće aktivnosti EU projekat „Poštujmo žene iz ruralnih područja“ i njegovi centri za bolje društvo nastoje razbiti ovu „informativnu blokadu“.

VRIJEDNIH RUKU DJELO: U ruralnim područjima BiH još više je izražena tradicionalna uloga žene, a žene su često izolovane, suočene s egzistencijalnim problemima, rade teške fizičke poslove, a najčešće ne primaju platu, nemaju godišnji ni porodiljski dopust, dok u mnogim slučajevima nemaju ni zdravstveno ni penziono osiguranje

- Veliki pomak vidimo u tome što žene iz ruralnih područja sudjeluju u svim projektnim radionicama i aktivnostima. Žene su vrlo zahvalne što je njihov trud i rad prepoznat, te što im ovaj projekt omogućuje i sudjelovanje u društvenim događajima, poput sudjelovanja na sajmovima, izložbama, ali i okruglim stolovima s predstavnicima lokalnih vlasti gdje konkretno mogu iznijeti problematiku s kojom se susreću, pojašnjava voditeljica projekta.

Ona naglašava da se projekat konkretno zalaže da opštinske vlasti osiguraju preferencijalan odnos prema lokalnim proizvođačima, posebno ženama iz ruralnih područja, te su se tako, uz tehničku pomoć projekta, žene iz Glamoča organizirale i osnovale novu udrugu žena kako bi i formalno djelovale za boljitak svoje zajednice.

- Svakodnevno nam se javljaju žene i udruženja žena iz Prnjavora, Dervente, Gradiške, Laktaša, Bosanskog Petrovca, Mrkonjić Grada i Jajca koje žele raditi s nama na zajedničkim inicijativama u ostvarenju boljeg položaja žene na selu. Kroz projekt nije planirano otvaranje još centara, ali radom i rezultatima motiviramo žene da se samoorganiziraju i preuzmu inicijative u lokalnim zajednicama, dodaje na kraju razgovora voditeljica projekta „Poštujmo žene iz ruralnih područja“  Mara Stipić Bagarić.

Statistike pokazuju, nažalost, da i danas čak 60 posto stanovništva BiH živi u ruralnim područjima koja često imaju vrlo lošu infrastrukturu, udaljena su i nepovezana sa gradskim jezgrom, a položaj žena u tim sredinama izrazito je težak. Za nadati se da će ovakvi i slični projekti tu sliku uskoro promijeniti.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)