Nakon ozbiljnog poraza u Siriji i Iraku

Selefijska scena ne raste više tako brzo, jer je projekt Islamske države propao

Hronika 07.04.18, 20:52h

Selefijska scena ne raste više tako brzo, jer je projekt Islamske države propao
Ako se krene od pretpostavke da su aktivnosti Islamske države 2013. i 2014. djelovale mobilizirajuće, sada se može reći da taj teški poraz djeluje demobilizirajuće

 

Izvor: Deutsche Welle; Razgovarao: Peter Hille

 

U Njemačkoj, prema nekim procjenama, živi 11.000 selefija. No nakon propasti „Islamske države“, broj pristalica radikalnog islama u Njemačkoj ne raste više tako brzo, kaže Michael Kiefer u intervjuu za DW.

 

Gospodine Kiefer, prema novinskim izvještajima se broj selefija u Njemačkoj udvostručio od 2013. Istodobno se kaže da se trend povećanja usporava. Kakav je vaš dojam, je li salafistička scena još uvijek u porastu ili je ona već premašila svoj vrhunac?

 

Imam dojam da ona više ne raste. Naravno, to ima veze s činjenicom da je takozvana Islamska država pretrpjela ozbiljan poraz u Iraku i Siriji. Propaganda je bila tako usmjerena da se uvijek govorilo "mi se borimo u ratu svih ratova, u konačnoj bici". Ovaj projekt je propao. I ako se krene od pretpostavke da su aktivnosti Islamske države 2013. i 2014. djelovale mobilizirajuće, sada se može reći da taj teški poraz djeluje demobilizirajuće. Prema tome, pretpostavljam da se scena u narednih nekoliko mjeseci vjerojatno - nisam baš siguran - više neće značajno povećati.

 

Kako se salafisti u zemlji pokušavaju mobilizirati, nakon što je projekt uspostave kalifata propao?

 

Trenutno se pokušava preraditi ovaj poraz i poziva se na izgradnju mreža, da se aktivira u mjestu stanovanja i tako dalje. To se uglavnom radi putem društvenih mreža, preko WhatsApp-a, ali i različitih drugih kanala. Naravno, još uvijek postoji prilično aktivna scena propovjednika, koji i dalje ovdje pokušavaju propagiranje. Ali, velika vizija je nestala. Radi se na promjeni strategije, što će svakako uvesti red u tu scenu.

 

Ta scena je u velikim gradovima, poput Berlina i Hamburga, porasla brže nego negdje drugdje. Zašto?

 

To je u logici društvenih pokreta, da su u okviru urbanih naselja ti fenomeni vidljiviji nego u provinciji. Ako za primjer uzmemo Rursku oblast s devet miliona stanovnika, tu se, naravno, može pronaći više žarišta nego u Bavarskoj šumi ili u Sauerlandu. Kada je riječ o rastu te scene na određenim lokalitetima, moramo biti pažljivi, jer je odlika te scene izražena mobilnost i vrlo dobra umreženost. U prošlosti smo već više puta vidjeli da se akteri sele, uzimajući sa sobom i svoju mrežu ili je ponovo grade. I tako se može dogoditi da se za nekoliko sedmica u nekom novom gradu formira sasvim nova scena, koja potom brzo može prouzročiti probleme. To je drugačije nego kod desničarskog ekstremizma, jer je ta desna scena, a to je moje mišljenje, višestruko postojanija i jednostavnija.

 

Vi ste, između ostalog, istraživali chat-protokole mladih salafista. Kako se odvija njihova radikalizacija?

 

Radikalizacija se nikada ne odvija prema nekoj jedinstvenoj shemi. Ali ono što možemo reći je da je radikalizacija uvijek vezana za grupe. Ona se u pravilu ne događa sama od sebe. Uvijek su tu uključeni drugi mladi ljudi, od kojih se neki već dugo poznaju. Riječ je o rođacima, prijateljima iz osnovne škole ili čak vrtića. Od jednog određenog trenutka se već može prepoznati ta kobna grupna dinamika. To podrazumijeva da se ove grupe i zatvaraju, izolirajući se od vanjskog svijeta. Povremeno, u ovim grupama postoji neka vrsta otvorene konkurencije, ko je sada najradikalniji, a kada se to dogodi, tada je za prevenciju vrlo teško.

 

Vi radite i na prevenciji radikalizacije. Kada se mora početi s tim?

 

Kada se uoče prvi znakovi, tada se mora početi. To što se događa nisu munjeviti procesi, nego postupne promjene. A ono što je važno je da se pravilno protumače znakovi. Prije svega je važno da se nastavnici, socijalni radnici, roditelji, ali i druge osobe iz okruženja nekog adolescenta, uključe i razviju osjećaj. Već u ranom stadiju treba pitati - "Hej, što se događa, što radiš, gdje si se zadržao?" A potom je jako važno rano suprotstavljanje tome i davanje do znanja tim mladim ljudima da se brinete za njih. Treba mladima pokazati veću prisutnost i, ako je potrebno, intervenirati jednostranim mjerama, odnosno zabranom određenih stvari. Međutim, sve to se nikada ne može preporučiti kao neki patentirani recept, jer u osnovi se u svakoj pojedinoj j situaciji moraju poduzimati individualne mjere prigodne za svaki taj slučaj. Potrebno je vrijeme, ali ako se dobro uradi, može se doći do uspješnog rješenja.

 

Dr. Michael Kiefer na Univerzitetu u Osnabrücku istražuje fenomene radikalizacije.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 

 

 

BLIN
KOMENTARI