Piše: Mirna DUHAČEK
Odrastanje u porodici od posebne je važnosti za djecu uzrasta do tri godine. Na svaka tri mjeseca koje dijete starosti do tri godine provede u instituciji, odnosno domu za djecu bez roditeljskog staranja, ono gubi mjesec razvoja.
Ovaj porazni podatak bio je alarm da se i u Bosni i Hercegovini posebna pažnja posveti hraniteljstvu, koje se u svijetu u zadnjih nekoliko decenija toliko razvilo da nam je omogućilo da u potpunosti sagledamo njegove prednosti za djecu koja su odvojena od svojih bioloških roditelja i djecu s poremećajem u razvoju.
- Od ovog se niko neće obogatiti u materijalnom smislu, da se razumijemo, ali uz hraniteljstvo će spoznati neku novu vrstu ljubavi koja je, barem meni, najveće bogatstvo. Svaka ustanova ima više novaca od prosječne porodice, ali ja imam vremena da zagrlim to dijete, mogu uvijek zastati kako bi mi ono ispričalo svoju tugu, radosti i želje pa da mi zajedno žurimo ostvariti te želje. Ko zna hoćemo li uspjeti, ali ćemo pokušati - kaže teta Vida, koja je hraniteljica od 1987. godine.
Projekt vrijedan milion eura
Evropska unija izdvojila je milion eura za trogodišnji projekt u BiH “Transformacija institucija zbrinjavanja djece i prevencija razdvajanja porodica”, koji provodi UNICEF u saradnji sa nadležnim ministarstvima BiH, FBiH i RS te nevladinim organizacijama, a koji za cilj ima da se poboljšaju institucionalne usluge kako bi se spriječilo nepotrebno razdvajanje porodica, kao i da se razmotre mnoge druge opcije prije nego se preporuči instutucionaliziranje djeteta.
Danas je, naime, 87 posto jako male djece bez roditeljskog staranja u BiH u institucionalnim oblicima zaštite. Kako bi se ovaj procenat smanjio, a djeci koja zbog različitih razloga moraju biti razdvojena od bioloških roditelja ipak bila obezbijeđena 'alternativna' porodica, promovira se hraniteljstvo kako bi ovi mališani mogli pronaći sigurnost porodičnog okruženja.
- Hiljade djece smještene u hraniteljske porodice pokazuju mnogo niže stope medicinskih problema, depresije, postraumatskog stresnog poremećaja i zloupotrebu narkotika ili alkohola. Hraniteljstvo djeci obezbjeđuje dugoročnu zamjenu za porodično iskustvo - kaže za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović, portparolka Delegacije Eevropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Podaci UNICEF-a pokazuju da se broj djece bez roditeljskog staranja u BiH kreće između 1.640 i 2.435.
- Prema informacijama prikupljenim krajem 2017. godine, 578 djece bez roditeljskog staranja živjelo je u hraniteljskim porodicama. Ipak, bilo bi daleko bolje da sva djeca koja trebaju brigu izvan svojih porodica, takvu brigu mogu dobiti u porodičnom okruženju - kaže za DEPO Portal Nela Kačmarčik, portparolka UNICEF-a u BiH.
Decenije istraživanja dokazuju da odrastanje u institucijama ima štetne psihološke, emocionalne i fizičke posljedice po djecu, što uključuje poremećaje u uspostavljanju veza, kognitivna i razvojna kašnjenja, te nedostatak socijalnih i životnih vještina, što sve rezultira višestrukim nedostacima u odrasloj osobi.
- Pored toga, instutucionalizacija nije samo loš izbor u socijalnoj politici već predstavlja i kršenje ljudskih prava zagarantovanih UN Konvencijom o pravima djeteta, kao i UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom. Iz tog razloga, jako je važno da se djetetu pruži kvalitetna briga koju može dobiti samo u okviru porodice. Hraniteljstvo je naročito fleksibilna opcija koja se pokazala, kako u našoj, tako i u drugim zemljama, jednako zdravom za dijete kao i reintegracija i usvojenje. Samim tim, iako hraniteljstvo u BiH još uvijek nije zaživjelo u mjeri kao u nekim drugim državama, to je jedan od najzdravijih i naboljih oblika brige o djeci - kaže za DEPO Portal Anisija Radenković, direktorica NVO Hope and Homes for Children u BiH, nevladine organizacije koja u BiH djeluje od 1994. godine i jedna je od implementatora ovog projekta.
Obuka hranitelja
Iako naša država u svim segmentima kaska za zemljama Evropske unije, od 2016. godine, kada je počeo ovaj projekat, stvari se se pomjerile s mrtve tačke. Za početak, 15. februara 2017. je usvojen Zakon o hraniteljstvu u FBiH, a njegova implementacija počinje od marta 2018. godine. U Republici Srpskoj hraniteljstvo je regulisano pravilnikom još 2012. godine.
Takođe, Federacija je nedavno postala bogatija za 90 hranitelja iz šest kantona koji su prošli intenzivnu obuku, koju u BiH provodi organizacija Hope and Homes for Children.
Šta uključuje PRIDE model za razvoj i podršku hraniteljskim, ali i usvojiteljskim porodicama?
- Ova obuka za potencijalne hranitelje obuhvata devet trosatnih sesija organiziranih sedmično, što u konačnici obuhvata tri mjeseca obuke. Svaka sesija obuhvata određenu temu koja se odnosi na bolje razumijevanje hranitelja o samom pojmu hraniteljstva, razvoju djeteta kao i velikom značaju održavanja kontakata djeteta sa biološkom porodicom ukoliko je to u najboljem interesu djeteta. Ovaj model obuke koristi se diljem svijeta, ali se svaki trening prilagođava kulturološkim i drugim specifičnostima konteksta u kojem se organizira - kaže za naš portal Anisija Radenković, direktorica NVO Hope and Homes for Children u BiH.
Pored 90 novih hranitelja, BiH je dobila i 23 trenera koji mogu izvoditi ovaj trening.
- Po zakonu o hraniteljstvu FBiH obuka potencijalnih hranitelja je obaveza tako da će Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH svake godine organizirati po jedan trening, a i više, zavisno od broja prijavljenih kandidata koji iskažu želju, da budu hranitelji - dodaje Radenković.
|
|
Kako postati hranitelj?Osoba koja želi postati hranitelj u Federaciji BiH, mora ispuniti sljedeće kriterije: - punoljetni državljanin BiH sa prebivalištem u Federaciji BiH,- mora imati poslovnu i zdravstvenu sposobnost,- završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje,- dokaz da članovi hraniteljske porodice nemaju neizmirenih poreskih obaveza,- kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba prema stručnoj procjeni centra,- stambene i materijalne uvjete za obavljanje hraniteljstva.Izuzetno hranitelj može biti i strani državljanin sa stalnim boravkom u Federaciji koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o hraniteljstvu u FBiH, kao i lice koje ima niži stepen obrazovanja, ako se ocijeni da je to u najboljem interesu djeteta.Hranitelj i članovi hraniteljske porodice moraju ostvarivati mjesečne prihode za izdržavanje po članu domaćinstva u iznosu najmanje 15% prosječne isplaćene neto-plaće u Federaciji prema objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za predhodnu godinu. Ako je hranitelj samac, mora ostvarivati mjesečne prihode u iznosu najmanje 50% prosječne isplaćene neto-plaće u Federaciji prema objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu, kažu u organizaciji Hope and Homes for Children. |
Šta će biti s domovima?
U skladu sa ciljem da svako dijete ima pravo da raste u porodici, UNICEF u BiH intenzivno podržava prevenciju razdvajanja porodica, ali i transformaciju postojećih institucija za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja kao i istovremeno osiguravanje alternativa koje bi omogućile da, ukoliko je ipak neophodno da djeca budu razdvojena od svoje porodice, briga za njih ipak bude osigurana u porodičnom okruženju.
Transformacija domova za djecu bez roditeljskog staranja ne znači njihovo ukidanje - ustanova opstaje, ali djelimično mijenja svoju djelatnost i treba da postane zgrada servisa i podrške.
Transformacija četiri institucije za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja u Mostaru, Banjaluci, Tuzli i Sarajevu već je počela, a najviše je, kažu iz UNICEF-a, postignuto u Tuzli.
- Planirano je da se ove ustanove transformišu u set novih usluga za podršku djeci bez roditeljskog staranja, porodicama koje su pod rizikom od razdvajanja, hraniteljskim porodicama i usvojiteljima. Najviše pomaka u tom smislu do sada napravljeno je u Tuzli, gdje su se otvaranjem novih usluga - kao što su centar za majke sa bebama, dnevni centar, mobilni tim, prihvatilište, centar za savjetovanje i edukaciju - stekli uvjeti da se može preventivno djelovati na izdvajanje djece iz njihovih porodica - kaže Nela Kačmarčik iz UNICEF-a, te dodaje da je transformacija dječijih domova veoma složen proces, koji zahtijeva sistemske promjene i zbog toga je jako važno da se prepozna potreba za dugotrajnu posvećenost ovom procesu.
Pozitivna iskustva
Jedan od implementatora projekta su i SOS Dječija sela BiH, koja kroz porodični model brige - jer djeca odrastaju u SOS porodici, sa SOS mamom, braćom i sestrama - pružaju djeci topli dom sličan onom koji pružaju roditelji u porodicama širom zemlje.
- Fokus brige je na svakom djetetu, gajimo individualni pristup, odgovaramo na potrebe svakog djeteta pojedinačno, dijete učestvuje u donošenju svih odluka koje se tiču nje/njega, zahvaljujući timskom radu te uključivanju djetetove porodice porijekla kada su porodice spremne na saradnju - kaže Dženita Subašić Radonić, direktorica odjela za fundraising i komunikacije u SOS Dječijim selima BiH.
U SOS porodičnom modelu brige, odnos sa djetetom-mladom osobom se ne prekida i nastavlja se i u periodu nakon njihovog osamostaljivanja, odnosno formiranja vlastitih porodica.
- Imajući u vidu sve komponente porodičnih oblika brige, smatramo da je briga o djeci u porodičnom okruženju kompletnija i kvalitetnija od one u institucijama. Susjedna Srbija već deset godina obučava hraniteljske porodice i razvija hraniteljstvo u punom obimu te dijele vrlo pozitivna iskustva na tom planu. Makedonija implementira ovaj model nešto kraće, ali uz podjednako uspješne rezultate - dodaje Subašić Radonić.
Prema UNICEF-ovoj studiji rađenoj u junu mjesecu 2016. godine, a na osnovu dobijenih informacija iz Centara za socijalni rad i institucija koje su učestvovale u ovom istraživanju, može se samo predvidjeti koliki je broj djece bez roditeljskog staranja u institucijama. U BiH on se kreće između između 1.640 (0.24% dječije populacije) ili oko 2.435 (0.35% dječije populacije).
- Moramo naglasiti da su djeca sa poteškoćama u razvoju prezastupljena među djecom bez porodične brige, a posebno među djecom smještenom u institucije. 48.5% djece bez roditeljskog staranja je živjelo u institucijama, a od toga 70,7% djece sa poteškoćama u razvoju, na osnovu čega možemo zaključiti da djeca bez roditeljskog staranja koja imaju poteškoće u razvoju čine preko jedne četvrtine broja djece u institucijama, kaže za DEPO Portal Radenković, napominjući na problem koji je evidentan - da je vrlo teško govoriti o broju djece u sistemu zaštite, bez obzira da li govorimo o ukupnom broju djece ili o broju djece prema obliku zbrinjavanja, iz razloga što se situacija svakodnevno mijenja.
- Posebno je problematično to što ne postoji jedinstveni način prikupljanja podataka. Stoga ako tražite podatak o broju djece, dobit ćete različite informacije od različitih izvora: statističkih zavoda, relevantnih ministarstava ili pružaoca usluga - dodaje Radenković.
U Delegaciji Evropske unije u BiH zadovoljni su što je kroz projekt od 2016. do 2018. broj obučenih hranitelja porastao sa 200 na 350-400, ali i činjenicom da je kampanja kojom se promovira hraniteljstvo urodila plodom, te da se bilježi konstantan rast interesa za ovaj oblik pružanja podrške najranjivijim grupama u našem društvu.
- Kao zemlja koja stremi članstvu u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba poboljšati svoj strateški pristup promociji društvene inkluzije kako bi svi građani koristili prednosti ekonomskog rasta. S obzirom da su jedna od najranjivijih društvenih grupa u našem društvu djeca, zaslužuju da budu u sigurnom i ljubavlju ispunjenom okruženju koje će im omogićiti odrastanje u zdrave i srećne pojedince - navodi Milović-Halilović.
Evropska unija, koja je obezbijedila milion eura za ovaj projekt, ne može obećati dalja ulaganja u ovaj projekat jer se njeno finansijsko programiranje temelji na prioritetima bosanskohercegovačkih vlasti.
- Postoji potreba za većim ulaganjima javnih institucija Bosne i Hercegovine u ovu oblast jer su osnovni razlozi razdvajanja porodica teški uslovi života. Postigli smo određen napredak u nekoliko opština ali ovo treba biti primjenjeno u cijeloj zemlji. U svakom slučaju Evropska unija će nastaviti pružati podršku zaštiti i promociji prava djece jer je to jedan od ciljeva Evropske Unije, zaključuje na kraju razgovora za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović.
Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)